"BiH pred političkim slomom: Izbori koji vode u kaos" - vrišti sa naslovnice novog broja hrvatskog sedmičnika Globus, ilustrovano fotografijama kandidata za hrvatskog člana Predsjedništva BiH Dragana Čovića i Željka Komšića kako izgaraju u "paklenom" ognju...

- Neslavna je posebnost ovih izbora što se održavaju po Izbornom zakonu koji je Ustavni sud proglasio neustavnim i nejasno je kako će se nakon njih uspostaviti tijela vlasti. Naime, Sud je ukinuo mogućnost da jedan narod drugom konstitutivnom narodu bira političke predstavnike, što bi moglo izazvati nove napetosti između Hrvata i Bošnjaka ako za hrvatskog člana Predsjedništva BiH bude izabran Željko Komšić, predsjednik Demokratske fronte, za kojega, prema anketama, glasaju većinom Bošnjaci i manje od dva posto Hrvata - piše u novom broju Globus, ne navodeći konkretno izvore anketa na koje se pozivaju.

Naslovnica novog broja hrvatskog sedmičnika "Globus" 

Uz intervju sa Draganom Čovićem koji, kako se navodi, na Opće izbore u nedjelju izlazi pun optimizma jer "po dostupnim anketama njegov izbor želi 80 posto Hrvata u BiH", Globus predviđa da bi Bosna i Hercegovina nakon održavanja izbora mogla zapasti u nezapamćenu krizu. Takav scenarij očekuje se, dakako, u slučaju da Čovićeve ankete iznevjere i umjesto njega u Predsjedništvo ipak bude izabran Željko Komšić. Naravno - glasovima Bošnjaka, a ne Hrvata.

- Mi inzistiramo da narodi legitimno biraju svoje predstavnike. Zato očekujemo od prijatelja Bošnjaka da shvate da nema smisla da oni biraju u ime Hrvata. Bilo bi porazno za BiH kada bi se opet biralo u ime Hrvata. To bi imalo nesagledive posljedice jer ne bi bilo uopće moguće formirati vlast - kaže Čović.

Ako Komšić bude izabran, Bošnjaci će imati dva člana Predsjedništva, a Hrvati nijednog, upozorava Ivan Vukoja, sociolog iz Mostara. Podsjeća da je nakon neusvajanja izmjena Izbornog zakona Ustavni sud iz tog zakona izbrisao odredbe koje propisuju način formiranja Doma naroda, te se sada ne zna kako će on biti formiran, kao ni Vlada Federacije, državni Dom naroda i Predsjedništvo BiH.

- Da se provede odluka Ustavnog suda, ispunili bi se zahtjevi Hrvata. Bošnjačka strana je ne želi provesti. Ako za člana Predsjedništva bude izabran Dragan Čović, bit će i na hrvatskoj i bošnjačkoj strani dovoljno razumijevanja da se nađe izlaz – zaključuje Vukoja.

Korak dalje otišao je ustavni ekspert Nedim Ademović, koji smatra da bi u BiH nakon 7. oktobra čak mogao biti ugrožen i mir?!

- U Federaciji će se provesti izbori, proglasiti rezultati, ali će nakon toga nastupiti kriza. Neće se znati kako formirati vlast jer sukobljene političke grupacije imaju različite stavove. To državu vodi u blokadu, čak bi mogao biti ugrožen mir, a u tom će slučaju reagirati visoki predstavnik UN-a i možda će intervenirati i vojne snage ako dođe do problema - pesimističan je Ademović.

Politički analitičar Adnan Huskić u razgovoru za Faktor kaže da bi se kriza takvih razmjera mogla očekivati jedino kada bi BiH bila država u kojoj bi se poštovale presude Ustavnog suda.

- Nažalost, do te mjere je devalvirano slovo zakona u ovoj državi da nam to u ovakvoj situaciji potencijalne krize može čak predstavljati prednost. Mi smo već do sada imali i neformirane vlade koje su se protezale godinama, imali smo krize vlasti gdje niste uopće znali ko je parlamentarna većina, situacije sa nepopunjenim domovima naroda... Dakle, ništa dramatično se neće desiti nakon ovih izbora. Mislim da čak postoje određeni presedani koji bi omogućili da i ovakav Dom naroda u nekom, uvjetno rečeno, tehničkom mandatu, nastavi funkcionisati. Naravno da ništa od toga nije dobro i sve to je samo još jedan dodatni element koji urušava ovu državu – kaže Huskić.

Huskić: Već smo imali razne krize, ništa dramatično se neće desiti nakon ovih izbora

Kada je riječ o eventualnom izboru Željka Komšića za člana državnog Predsjedništva, Huskić naglašava da stvarna moć pojedinih političara, prije svega Dragana Čovića i Milorada Dodika, leži izvan okvira institucija i to bi moglo dovesti do problema.

- Ako Čović i Dodik budu izabrani u Predsjedništvo, to je potencijalni problem za Bosnu i Hercegovinu jer onda ćete imati dvojicu ljudi koji, svaki na svoj način, dovode u pitanje opstojnost i suverenitet države. Međutim, oni uživaju vlast tamo gdje uživaju i kroz tu vlast isto tako mogu praviti probleme. Već smo imali naznake kako bi sve to moglo izgledati sa onim slučajem transporta migranata preko Ivana, gdje smo zapravo vidjeli ko i na koji način predstavlja vlast i do koje su tačke spremni da idu u tom smislu. No, bez obzira na dramatične najave, čak i ako Komšić bude izabran, ne mislim da će se Čović odlučiti na neke vaninstitucionalne poteze, niti poteze koji bi mogli diskreditovati njegov imidž kao nekoga ko želi biti viđen kao predvodnik „evropske BiH“. Ali da bi takav scenarij dodatno usložnio situaciju, to je nesporno - zaključuje Adnan Huskić.

Da bi Bosna i Hercegovina zbog neusvajanja izmjena Izbornog zakona od oktobra mogla zapasti u ozbiljnu krizu, upozoravala je prije nekoliko mjeseci i Irena Hadžiabdić, sada već bivša predsjednica Centralne izborne komisije BiH.

- U nedostatku zakonskih rješenja za sprovođenje posrednih izbora, problem bi mogao eskalirati kada potvrdimo rezultate neposrednih izbora i počne konstituisanje organa vlasti početkom novembra. Vjerujem da ćemo do tada imati neko rješenje, moguće i privremenog karaktera, ali ako ga ne bude, mislim da će se BiH naći u krizi kakvu nikad prije nije imala – izjavila je tada Irena Hadžiabdić.

Prema njenim riječima, ako se do marta 2019. ne usvoje izmjene izbornog zakonodavstva, neće imati ko usvojiti budžet i Federacija BiH će biti u totalnoj blokadi. Ipak, Huskić smatra da do takvog scenarija također neće doći jer to bi praktično značilo dovesti u pitanje sve budžetske korisnike u Federaciji, a ko god bude činio vlast nakon izbora, sasvim sigurno neće sam sebi „pucati u nogu“.