Kazao je to Luka Čičin-Šain, virusni imunolog u Centru za infektološka istraživanja Braunschweig u Njemačkoj, u emisiji HRT-a, naglasivši da kod imunokompromitiranih ljudi adenovirusna infekcija zna biti smrtonosna.

Dodao je i da stručnjake i dalje zabrinjava to što za rusku vakcinu još nisu dostupni rezultati kliničkih istraživanja.

- Transparentnost još nije dovoljno dobra da bi se znalo kako je to išlo. Oni tvrde da je jako malo nuspojava, što iznenađuje, može se očekivati da ih je bilo kao i kod vakcine AstraZeneca –naglasio je Čičin-Šain.

Takvim vakcinama ne bih se vakcinisao

U BiH je početkom mjeseca stigla prva pošiljka od 2.000 doza ruske vakcine namijenjenih za vakcinaciju zdravstvenih radnika u entitetu RS. Prošle sedmice počela je vakcinacija prvom dozom nakon što je Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH odobrila vakcinu Sputnik V.

Kada je riječ o bilo kojoj vektorskoj vakcini, postoji, kaže prof. dr. Šukrija Zvizdić, specijalista medicinske mikrobiologije i virusolog, opasnost da adenovirusi poprime osobine divljeg adenovirusa koji kod nekih grupa ljudi (imunološki nekompetentnih) može izazvati određene reakcije organizma.

- Koje će to reakcije biti, zavisi kojim putem će adenovirus ući u organizam čovjeka. Ako ulaze preko mišića ramena, normalno je da neće uzrokovati respiratorne infekcije. No, ponavljam, činjenica je da ti adenovirusi mogu kod određene grupe imunokompromitiranih ljudi izazvati komplikacije različitog nivoa. Koje vrste komplikacija oni mogu izazvati, na to pitanje trebaju dati odgovor upravo ta klinička istraživanja koja nisu kompletna – naglašava Zvizdić.

Kaže kako je još s početka priče o nabavci vakcina protiv COVID-19 u BiH isticao kako je vrlo važno da naša zemlja nabavi vakcine koje su priznate u Evropskoj uniji i koje se proizvode u nekoj od evropskih država koja ima certifikat za to, a ne da kupujemo vakcine licencirane iz dalekih država koje su, zbog trenutne situacije, privremeno otvorile pogone kako bi zadovoljile tržište.

- Takvim vakcinama ja se ne bih vakcinisao. Osim toga, ako u EU vakcina, iz raznih razloga, nije odobrena, šta će sutra biti sa osobama od kojih se bude tražio vakcinalni pasoš prilikim putovanja!? Pitam opet, hoće li se takve osobe morati ponovo vakcinisati nekom drugom vakcinom koju je EU priznala – naglašava Zvizdić.  

Prof. dr. Alija Uzunović, pomoćnik direktora za kontrolu lijekova u Agenciji za lijekove i medicinska sredstva BiH, kaže kako su stručni evaluatori ispred Agencije, na osnovu dokumentacije koja im je dostavljena, donijeli odluku kojom se Sputnik V odobrava za upotrebu u BiH.

- Svu dokumentaciju koja nam je dostavljena, kliničke studije i podatke, proučili smo. Po zahtjevu Agencije dokumentacija je dopunjavana jer sve ono što smo smatrali da trebamo imati u postupku odobravanja vakcine, a nije nam dostavljeno, mi smo naknadno tražili. Nakon proučene dokumentacije, donijeli smo odluku da vakcina ide u upotrebu. Na osnovu toga sačinjen je izvještaj koji uključuje dijelove koji se odnose na sigurnost, efikasnost i kvalitet vakcine te laboratorijsku provjeru parametara koje je Kontrolna laboratorija Agencije u stanju da ispita u skladu sa tehničkim mogućnostima – navodi Uzunović.

Jedan od najprestižnijih medicinskih časopisa u svijetu "The Lancet" objavio je 2. februara da ruska vakcina Sputnik V pruža oko 92 posto zaštite protiv COVID-19.

No, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) i Evropska agencija za lijekove (EMA) do ovog trenutka nisu dali dozvolu za upotrebu Sputnik V.

Na pitanje, kako gleda na to što je Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH odobrila rusku vakcinu prije WHO-a i EMA-e, Uzunović odgovara da su se vodili trenutnom epidemiološkom situacijom u BiH.

- Ako uzmemo u obzir dnevni stepen smrtnosti i obolijevanja od COVID-19, Agencija je bila dužna da sagleda jedinu dokumentaciju koju smo mi do ovog trenutka dobili za vakcinu protiv koronavirusa, istraži je i prekontroliše. Činjenično je stanje da evo do danas jedina vakcina koja je imala uvoznika, veleprometnika, koja je dostavila dokumentaciju i sve što je od njih traženo, bila Sputnik V – naglašava Uzunović.

Nedostaje nam farmakovigilansa

Kaže kako nema univerzalno dobre ili loše vakcine jer svaka od njih ima svoje prednosti i mane.

- Sama priprema nijedne od ovih vakcina nije identična. Imamo vakcine sa umrtvljenim virusom, fragmentirane, sa adenovirusom…, vakcine koje su zasnovane na tehnologiji koja se koristila prije 50, 100 godina, a s druge strane, imamo one koje su nastale potpuno novom tehnologijom - mRNA (iRNK), a to su Pfizerova i Modernina vakcina – objašnjava.

Ističe kako je to proces koji će trajati, a evaluacija vakcina uključivat će serije radova koje će u narednom periodu biti dostupne.

- Ono što nama nedostaje za sve vakcine je – farmakovigilansa (pharmacovigilance). To su saznanja i aktivnosti koje se odnose na otkrivanje, procjenu, razumijevanje i prevenciju neželjenih djelovanja vakcine. To je pravi, referentni sistem koji će i nama u BiH, jer se već priprema zajednički obrazac prijave, omogućiti da pratimo eventualna neželjena djelovanja, u kom obimu će se ona javljati i koliko su ozbiljna. Te podatke ćemo dijeliti sa Uppsala Monitoring centrom koji će postati globalni dio podataka vezanih za vakcinaciju – kazao je Uzunović.