Bez obzira koliko bili pripremljeni za najvažniju ulogu u svom životu, kada novorođenče jednom stigne kući, mladi roditelji suočavaju se sa brojnim pitanjima.

Kolika je važnost redovnog vakcinisanja, u kojim slučajevima se MMR vakcina može odložiti, je li povišena temperatura razlog za odlazak ljekaru, kada se prvi put preporučuje provjera krvne slike, kada krenuti sa uvođenjem nemliječne hrane, te sa koliko mjeseci beba može na more, samo su neka od pitanja roditelja na koje je odgovorila dr. Enisa Mulalić, predsjednica Udruženja pedijatara Kantona Sarajevo.

Na šta posebno obratiti pažnju prije vakcinisanja djeteta?

- Specijalista pedijatar gleda kakvo je opće zdravstveno stanje djeteta, da li postoje simptomi prehlade, viroze...

Ali, da li je dovoljno pitanje pedijatra roditelju – je li dijete zdravo, poslušati mu pluća i pregledati grlo, a potom dati vakcinu, kada se zna da od zaraze nekim virusom, do pojave simptoma, može proći od 48 do 72 sata?

- U medicini postoje protokoli koji nalažu šta se čini u određenim situacijama. Medicinski stav nameće protokol, a njih specijalisti, odnosno struka, a nikako roditelji. Roditeljima se preporučuje da prate upute struke. Kontraindikacije za vakcinacije se tačno znaju. Roditelj je dužan odgovoriti na svako pitanje pedijatra. Dakle, sve što je roditelj primijetio kod djeteta, u smislu akutnog oboljenja, odlaže vakcinaciju. Kada je riječ o hroničnim bolestima, specijalisti se vode dokumentacijom. Skrb o djeci predškolske dobi, na nivou Kantona Sarajevo, u nadležnosti je pedijatrijskih službi. Pred nama je medicinska dokumentacija djeteta od rođenja, pa nadalje. Dijete se podvrgava sistematskim pregledima po protokolu, a eventualnu potrebu za dodatnim nalazom određuje pedijatar. Tu nema i ne smije biti zabune.

Svjedoci smo dugogodišnje negativne kampanje protiv MMR vakcine, koja je dovela do toga da roditelji sumnjaju u njene pozitivne efekte, a kao rezultat imali smo pojavu epidemije morbila u mnogim evropskim zemljama.

- MMR vakcina je jedno od najvećih dostignuća u medicini. Zahvaljujući njoj u 20. stoljeću medicina se uspješno suprotstavila teškim infektivnim bolestima, koje su odnosile milione života. Trebamo biti sretni što živimo u 21. stoljeću kada svoju djecu na vrlo jednostavan način, a to je redovnom vakcinacijom, možemo uspješno zaštititi od takvih bolesti. Privilegovani smo što živimo u Evropi, gdje su djeca mogu vakcinisati. Nažalost, u nekim dijelovima svijeta, kao što je Afrika, djeca i danas umiru od ovih teških bolesti jer nemaju mogućnost vakcinacije.

Zašto je važan kolektivni imunitet i kako ga sačuvati?

- Ukoliko je imunitet prisutan, ne postoji mogućnost da ljudi obole, a možemo ga steći jedino adekvatnom procijepljenošću, odnosno vakcinisanošću, koja bi trebala iznositi 95 posto. Kada je u pitanju prva doza protiv hepatitisa B, koja se daje djetetu u drugom mjesecu života, u BiH postotak vakcinisanja iznosi i više od 95 posto. Vakcinisanje protiv difterije, velikog kašlja, dječije paralize ide i od 70 do 80 posto. Naravno, najmanji postotak procijepljenosti je sa MMR vakcinom, koji je otišao ispod 50 posto, a to je i dovelo do epidemije morbila.

U slučaju epidemije morbila, ko je sve ugrožen?

- Ugrožena su sva nevakcinisana djeca. Dakle, dojenčad kojima još nije vrijeme da dobiju tu vakcinu, jer se ona daje sa 13 mjeseci života. Ugrožena su predškolska i školska djeca, a nešto rjeđe i odrasle mlađe osobe, ako nisu vakcinisane ili ako imaju slab imunitet.

Koje su posljedice morbila na organizam djeteta?

- Morbile spadaju u tešku bolest i kada se sve odvija normalnim tokom, bez komplikacija. Dijete desetak dana ima simptome teškog bolesnika, jer je opšte stanje organizma loše. Ima visoku temperaturu, apatično je, odbija obroke, često povrća i ima proljev, izražena je obilna sekrecija iz nosa, otok i hiperemija ždrijela i usne šupljine, javlja se težak kašalj, generalizirani osip... Kada nema komplikacija to traje desetak dana. No, komplikacije su česte, a javljaju se u smislu laringotraha, bronhitisa, praćenog otežanim disanjem, upale pluća, koje su vrlo često stafilokokne, koje ponekad imaju i letalan ishod, a jedno od 2.000 djece dobije i encefalitis (upala mozga), od čega 15 posto završi smrtno, a 20 posto njih ostaje sa neurološkim posljedicama.

MMR vakcinu, prije svega, "bije" loš glas zbog navodne povezanosti sa autizmom.

- U to vjeruju neki, ali mi generalno imamo problem što se ne poštuje nauka i znanje, što nadvladava neznanje. Zvaničan stav medicine, koji je nastao nakon opsežnog i ozbiljnog naučno utemeljenog rada, odbija sve moguće spekulacije o povezanosti autizma i MMR vakcine. Godinama nastojim ubijediti roditelje da ne podliježu toj propagandi i donesu ispravnu odluku kako bi zaštitili zdravlje svog djeteta. U mnogim slučajevima sam uspjela, u nekima nažalost, nisam.

Međutim, pojavom epidemije morbila shvatila sam da strah od autizma nije ni postojao kod roditelja. Nije bar u većoj mjeri, jer sa dolaskom epidemije morbila niko više ne pominje autizam. Strah od morbila nadvladao je autizam, a to je nemoguće, jer ukoliko bismo, uvjetno rečeno, birali između morbila i autizma, svi bi naravno, izabrali ovo prvo. Dakle, strah od autizma je bio lažan, a mi smo se iscrpljivali, uvjeravajući roditelje da donesu ispravnu odluku. 

U kojim slučajevima se MMR vakcina može odložiti?

- Odlaže se u slučajevima akutnih i nekih neuroloških oboljenja, te kod nekih imunodeficijencija.

Kada se prvi put preporučuje provjera krvne slike?

- Ako je dijete zdravo, prva provjera krvne slike preporučuje se sa šest mjeseci života.

Šta je Gatrijev test-i kada ga je preporučljivo uraditi?

- Gatrijevim testom potvrđuje se – Fenilketonurija, nasljedna metabolička bolest, koja nastaje usljed nedostatka enzima fenilalanin hidroksilaze, koji razlaže aminokiselinu fenilalanin u tirozin. Ukoliko nema tog enzima dolazi do nakupljanja fenilalanina koji štetno djeluje na mozak djeteta, a posljedica toga je neadekvatan rast i razvoj (mikrocefalija, srčane mane, oštećenje mozga). U našim porodilištima vrši se skrining ovog testa, uzorkom krvi iz pete novorođenčeta, što pokazuje eventualno prisustvo bolesti. Test je vrlo poželjan, jer se simptomi Fenilketonurije ne vide u novorođenačkoj dobi, a pozitivan test alarm je da se na vrijeme počne sa adekvatnom terapijom kako bi se dijete normalno razvijalo. Terapija podrazumijeva kombinaciju dijetalnog režima prehrane sa smanjenim unosom fenilalanina.

Je li povišena temperatura razlog za odlazak ljekaru?

- Povišena temperatura kod djeteta najčešće nije razlog za odlazak ljekaru, barem u prva tri dana njenog trajanja. Međutim, postoje situacije kada se preporučuje potražiti savjet ljekara. Kada je u pitanju novorođenče i mlađe dojenče do dva mjeserca života, temperatura koja traje više od tri dana zahtijeva hospitalni tretman, jer se može raditi o težem sistemskom oboljenju. Kod starije djece, od druge godine života, pa dalje, ukoliko povišena tjelesna temperatura nije praćena dodatnim simptomima, kao što su loše opće stanje djeteta, bljedila, modrila, osipa, povraćanja, proljeva, otežanog disanja, intenzivnog kašlja, i ukoliko je dijete veselo, kad spadne temperatura, takvo stanje zahtijeva praćenje u kućnim uvjetima tri dana. Ako se temperatura nastavi i četvrti dan, dijete treba odvesti ljekaru.

Kako prepoznati i postupiti u slučaju alergijske reakcije kod bebe?

- Alergije su bolest modernog društva i iz godine u godinu ih je sve više i kod djece. Nasreću kod dojenčadi javljaju se blaži oblici alergija. Najčešće je to kontaktni dermatitis, kada treba izbjegavati da dijete dolazi u kontakt sa jakim deterdžentima, omekšivačima, mirisima, a najbolje ih je zamijeniti hipoalergenim sredstvima za njegu dječije kože koja se mogu pronaći u apotekama. Kod jačih alergijskih reakcija, kao što je urtikarija, kada se može javiti koprivnjača ili edem, važno je dovesti dijete kod pedijatra koji će uključiti adekvatnu terapiju.

Do kada je poželjno bebu dojiti?

- Dijete se dojenčetom naziva do navršene godine dana, a to je ujedno i preporuka do kada ga dojiti. Naravno, dojenje se može nastaviti i u drugoj godini života, ako postoji uvjeti za to. Međutim, to se ne smije raditi na uštrb uvođenja druge hrane, jer je druga godina života vrijeme kada se dijete navikava na prehranu odrasle osobe.

Kako da znamo da li beba dovoljno jede i napreduje?

- U Kantonu Sarajevo postoje savjetovališta u kojima se prati rast i razvoj bebe. U prvoj godini roditelji četiri puta donose dijete kod specijaliste pedijatra koji, nakon pregleda, daje mišljenje da li je dijete pravilno napredovalo.

Da li je važno da beba jede tokom noći?

- Važno je da beba ne jede tokom noći, izuzev ako se radi o novorođenčetu, koje majka hrani po njegovom pozivu. Naravno, već u drugom mjesecu života bebu treba početi odvikavati od noćnog hranjenja.

Kada krenuti sa uvođenjem nemliječne prehrane i šta djetetu davati?

- Sa navršenih četiri mjeseca života treba početi sa dohranom nemliječnim proizvodima. Počinje se sa povrćem i voćem, i to u manjim količinama. Od povrća prvo se uvodi korjenasto - mrkva i krompir, a od voća - jabuka.

Grčevi – od čega nastaju i kako ih prebroditi?

- To je fiziološka pojava, jer disanje i gutanje kod djece do četiri mjeseca nije usklađeno, pa se tokom hranjenja dijete naguta zraka. To onda izaziva grčeve koji nestaju sami, ali ako su izraženiji, što se javlja kod "halapljivije" djece, postoje preparati u obliku kapi koji pomažu da problem nestane.

Koliko su san i ustaljeni ritam u toku dana važni za bebu?

- Veoma su važni!

Sa koliko mjeseci bebu možemo voditi na more?

- Bez obzira na uvjete, dijete do navršenih 28 dana života, pa čak i do navršenih dva mjeseca, ne bi trebalo voditi na more.

Da li i malu bebu treba tretirati kremom sa zaštitnim faktorom od sunčevih zraka?

- Na kožu beba do tri, pa čak i do šest mjeseci, ne treba stavljati zaštitnu kremu, jer je ona osjetljiva, pa postoji mogućnost od toksičnog efekta ili iritacija. Njihova koža štiti se pamučnom odjećom, a glava šeširićem.