Jesen i zima periodi su kada se javljaju prehlade, a sezonski virusi, koji izazivaju infekciju nosa, grla i ždrijela, mogu uzrokovati i upalu štitne žlijezde.

Osim virusa gornjih disajnih puteva, okidači za upalu štitne žlijezde su i virus gripe, morbila, koksaki, te adenovirus, odgovoran za zaušnjake.

Iako se upala štitne žlijezde, uglavnom javlja u vrijeme hladnijih mjeseci, kada su virusne infekcije i najčešće, Subakutni tiroiditis, kako se u medicini definira ova bolest, prema riječima prof. dr. Zelije Velije, specijaliste interne medicine i subspecijaliste endokrinologije, može nastati i tokom ljeta.

- Subakutni tiroiditis može se javiti u bilo koje doba godine, zavisno od imunološkog sistema osobe. Svako od nas potencijalni je "kandidat", a dovoljni su virusna infekcija i pad imuniteta – kaže Velija.

Zelija Velija

Kako ističe naša sagovornica, najčešći simptomi upale štitne žlijezde su jako povišena temperatura, malaksalost, nedostatak energije, bol u grlu koji se zadržava u ždrijelu, ali se može širiti i u druge dijelove vrata, poput uha.

- Najčešći vid propagacije (širenja) je samo sa jedne strane i ljekar po tome donekle može pretpostaviti da se radi o Subakutnom tiroiditisu. Naravno, klinička slika bolesti može biti i drugačija, da se bol javlja na obje strane režnja. Može se reći da su žene srednje dobi najviše podložne ovoj upali, ali to nije pravilo. Možda se to može objasniti i tim da su žene u toj dobi najviše izložene, jer su preopterećene, stres je na vrhuncu, jer preuzimaju jako puno obaveza na sebe, od porodice i domaćinstva, do posla i karijere – objašnjava endokrinologinja.

U liječenju Subakutnog tiroiditisa, pacijentu se, prema riječima Velije, daju nesteroidni antireumatici, odnosno analgetici, antipiretici koji će, oboriti temperaturu. U slučaju tahikardije (povećanog broja otkucaja srca, koji se javljaju zbog pojačanog oslobađanja hormona štitne žlijezde), uključuju se beta-blokatori, obično neselektivni, kako bi umirili štitnu žlijezdu. Osobi se preporučuje mirovanje i uzimanje veće količine tekućine i vitamina koji će biti podrška imunološkom sistemu.

- Antibiotici nisu lijek za upalu štitne žlijezde, jer se radi o virusnoj infekciji, izuzev u slučajevima kada simptomi traju dugo, pa se na sve "nakalemi" i bakterijska infekcija. Ponekad se može dogoditi da tokom upale dođe do pojačanog lučenja hormona štitne žlijezde. Tada kod osobe imamo kliničku sliku identičnu hipertireozi, koju karakterizira pojačana funkcija štitne žlijezde. Oni koji nisu endokrinolozi to vrlo često proglase za pravu hipertireozu i pacijentu odmah propišu tirosupresive, odnosno blokatore funkcije štitne žlijezde, čime osobu uvode u hipotireozu (smanjena funkcija štitne žlijezde). To nikako nije poželjno, jer i sama upala ponekad može spontano dovesti do hipotireoze – naglašava Velija.

Ukoliko se upala štitne žlijezde na vrijeme otkrije, tok oporavka je, kažu endokrinolozi, jako brz i obično traje od tri do četiri sedmice.

- Naravno, oporavak od Subakutnog tiroiditisa može trajati i šest mjeseci, a sve zavisi od toga kada je otkrivena upala, da li su zahvaćena oba režnja, ali i od samog tretmana. Ako je pacijent uzimao kortikosteroide, oporavak uvijek traje duže. Apelirala bih na ljekare, naročito u periodu sezonskih prehlada, da razmisle o ovom poremećaju. Ako pacijent ima povišene temperaturu, sedimentaciju i CRP nije loše napraviti ultrazvuk štitne žlijezde kako bi se isključio Subakutni tiroiditis. Time ga spašavamo od neugodnog poremećaja - hipotireoze, koju je kasnije teško sanirati – kaže Velija.