Centralna izborna komisija (CIK) Bosne i Hercegovine danas je većinom glasova izglasala odluku o izgledu, sadržaju, svojstvu i karakteristikama glasačkog listića, između ostalog i formulaciju u glasačkom listiću za izbor članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine na koju je bilo zamjerki. 

Formulacija na glasačkom listiću će biti "Predsjedništvo Bosne i Hercegovine - bošnjački član", "Predsjedništvo Bosne i Hercegovine - hrvatski član", "Predsjedništvo Bosne i Hercegovine - srpski član".

Protiv ovakve odluke bili su članovi CIK-a Suad Arnautović i Željko Bakalar. Za su bili Jovan Kalaba, predsjednik CIK-a, te članovi Irena Hadžiabdić, Ahmet Šantić i Vlado Rogić. 

- Ovakva formulacija u suprotnosti je sa odredbama Ustava i izbornog zakona. Njima je precizno određeno da se iz bosanskohercegovačkog entiteta FBiH kao jedinstvene izborne jedinice neposredno bira jedan član - Bošnjak, i jedan član Hrvat, a iz entiteta RS, također kao jedne izborne jedinice, neposredno se bira jedan član Srbin. U Ustavu i Izbornom zakonu ne postoji naziv srpski član - rekao je Arnautović.

Istakao je da je nesporno da se odredba Ustava mora striktno primijeniti.

- Imenica Bošnjak, Hrvat, Srbin označava osobu, pojedinca i u ovom slučaju odgovara na pitanje ko se bira u Predsjedništvu BiH. Navođenje posvojnih pridjeva označava pripadnost, a ne predstavljenost i odgovara na pitanje čiji je. Sugerira se da se u ovo tijelo bira bošnjački, hrvatski, srpski član, odnosno da se biraju predstavnici naroda, što nije tačno niti u skladu sa Ustavom i Izbornim zakonom. Jedina pravilna formulacija jeste da se biraju pripadnici naroda, član Predsjedništva BiH - Bošnjak/Hrvat/Srbin - istakao je Arnautović.

Dodatna njegova primjedba, kako je kazao, odnosi se na označavanje jedne izborne jedinice  - Federacije Bosne i Hercegovine, sa dva broja, dvije numeričke oznake.

- Postoje samo dvije izborne jedinice i to FBiH i RS i kao takve se moraju i numerički označavati - dodao je Arnautović.

Na kraju je kazao da "izražavam sumnju da se radi o naizgled tehničkim rješenjima već o rješenjima koja su suprotna Ustavu i Izbornom zakonu i imaju duboku političku pozadinu".

- Pre­dsje­dni­štvo Bo­sne i He­rce­go­vi­ne se sa­sto­ji od tri čla­na: je­dnog Bo­šnja­ka i je­dnog Hrvata, ko­ji se sva­ki bi­ra­ju ne­po­sre­dno sa te­ri­to­ri­je Fe­de­ra­ci­je, i je­dnog Srbi­na, ko­ji se bi­ra neposredno sa te­ri­to­ri­je Re­pu­bli­ke Srpske - piše u Ustavu Bosne i Hercegovine.

Na isti način je formulirano u Izbornom zakonu Bosne i Hercegovine. 

- Članove Predsjedništva Bosne i Hercegovine, koji se neposredno biraju sa teritorije Federacije Bosne i Hercegovine - jednog Bošnjaka i jednog Hrvata, biraju birači upisani u Centralni birački spisak da glasaju u Federaciji Bosne i Hercegovine... Člana Predsjedništva BiH, koji se neposredno bira sa teritorije Republike Srpske - jednog Srbina, biraju birači upisani u Centralni birački spisak da glasaju u Republici Srpskoj - navodi se u Izbornom zakonu BiH.

Vlado Rogić odgovorio je da je odluka apsolutno zasnovana na Ustavu i Izbornom zakonu. 

- Ako se pročita član 8.1 izbornog zakona naći će se tačno odrednica bošnjački i hrvatski član, odnosno kandidat. U članu 5. Ustava, kad se do kraja pročita, naći ćete tačnu odrednicu bošnjački, hrvatski i srpski član - tvrdi Rogić.

Dodao je da je ovo riješeno od Dejtonskog sporazuma na isti način do danas.

- 30 godina ovako postupamo i Arnautović kada je bio predsjednik CIK-a do danas nije ovo problematizirao nego je čak potpisivao. Zašto se sada problematizira, vjerovatno zbog nekih kandidata - rekao je Rogić.

Kazao je i da ima potrebe za dvije oznake za FBiH.

- Protiv sam centralizacije i izdizanja svega na državni nivo, što je bespotrebno. Ako bi stavili jednu oznaku za FBiH centralizirali bi i ispustili jednu utrku. Imamo utrku za bošnjačkog i za hrvatskog člana Predsjedništva - dodao je Rogić. 

Arnautović je reagirao kazavši da nije očekivao da će ga kolega tako uvrijediti, te da odbija da je njegova diskusija vezana za kandidata.

- Ovo je principijelna primjedba koju sam iznio i 2022. GTo sam i tada osporavao, ali kao predsjednik moram potpisati ono što je odluka većine - dodao je Arnautović, te pitao gdje u članu 8.1. Izbornog zakona piše "srpski član". 

Ahmet Šantić citirao je ranije odluke u kojim se spominje hrvatski, srpski, bošnjački član Predsjedništva BiH. 

- Možda bi najsretnija formulacija bila da se radi o članu Predsjedništva iz reda bošnjačkog/hrvatskog/srpskog naroda. S obzirom na to da to dosad nije urađeno, podržavam normu koja je dosad bila - dodao je Šantić. 

Izgled, sadržaj, svojstva i karakteristike glasačkog listića za ostale nivoe vlasti nije bilo zamjerki.