VEZANI TEKST - IZBiH odgovorila lideru HDZ-a: Od Čovićeve politike smo imali štetu, nismo vodili kampanju za Komšića

Naš cilj na vanjskom planu su, naglasio je Čović, euroatlantske integracije, te dodao kako je "siguran da će HNS biti predvodnik". Predsjednik HNS-a govorio je o problemu odlaska mladih iz države naglasivši da smo "naselili cijelu Evropu".

- Sve što radimo je da ljudi ostanu u BiH. BiH je naselila cijelu Evropu. Hrvatska je samo mali dio prostora koji naseljavamo. Prema nekim statistikama kažu da nas u BiH ima 2,5 miliona. Da niko više ne zvecka oružjem i plaši ljude ključne su socio-ekonomske mjere, otvaranje novih radnih mjesta – da naši mladi ne idu dalje - poručio je Čović.

Priznao je kako se "razvukao" proces uspostave vlasti u Bosni i Hercegovini, ali da očekuje da se u ponedjeljak potvrde predsjednik i potpredsjednici Federacije BiH.

- Pri kraju smo procesa. Mislim da će u ponedjeljak izabrati Lidiju Bradaru za presjednika Federacije. Ko će sve biti od partnera u Vladi ne želim nagađati. Sa predstavnicima "Osmorke" sam danas razgovorao i uvjerili su me da bi trebali imati ubjedljivu većinu u Zastupničkom domu FBiH. To bi bila jedna komotna većina da radimo na novim zakonima - istakao je.

Čović se na kraju osvrnuo na ugovor Islamske zajednice u BiH sa državom koji još nije potpisan i odbacio je optužbe kako je on "sprečavao".

- Jedno vrijeme sam bio opterećen optužbama da sam spriječio ovaj ugovor. Moj odgovor je jednostavan. Zašto to nije uradila ekipa (u Predsjedništvu BiH) iza mene? Predsjedništvo može sa dva glasa donijeti taj prijedlog. Dakle, nikada nismo bili prepreka i nikada na sjednici Predsjedništva zvanično nije bio taj prijedlog. Zašto se ne stavlja na dnevni red treba pitati ove koji to predlažu. Ovo ostalo je populizam i kreiranje loše atmosfere između dva naroda. Svi oni koji su to obećavali u kampanji, eto im prilike da to odmah završe - rekao je Čović.

Podsjećanja radi, država BiH je ugovor sa Vatikanom potpisala 2006. godine, a godinu poslije i sa Srpskom pravoslavnom crkvom. Islamska zajednica u BiH je 2009. godine dostavila Predsjedništvu BiH inicijativu za potpisivanje ugovora s državom

Tek 2015. godine ugovor sa Islamskom zajednicom u BiH prošao je Vijeće ministara, te od tada stoji u Predsjedništvu BiH koje ga treba potvrditi. Tokom 2018. godine tadašnji član Predsjedništva Bakir Izetbegović je predlagao da pitanje bude na dnevnom redu. Međutim, Izetbegovićevom zahtjevu usprotivila su se druga dva člana Dragan Čović i Mladen Ivanić.

Čović je imao zamjerke na djelove ugovora koji tretiraju specifične islamske obrede kao što su džuma namaz, hadž, kurban, ramazanski sehur, ramazanski iftar…

VEZANI TEKST - Ivanić, Čović i Dodik ugovor Islamske zajednice i BiH gurnuli u ralje politike

U prošlom sazivu, dok je bio predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić je stavio kao tačku dnevnog reda ovaj ugovor. 

- Riječ je o delikatnim stvarima. Dakle, po tumačenju gospodina Šefika Džaferovića i mene riječ je o ugovoru, kako to pravnici kažu sui generis, ugovoru svoje vrste koji nije identičan ugovoru s Vatikanom i sa SPC, jer sjedište katoličke crkve je u Vatikanu i to po svojim bitnim obilježjima ima karakter međunarodnog ugovora. Ugovor s SPC ima karakter međunarodnog ugovora zbog toga jer je sjedište SPC u Beogradu. Sjedište Islamske zajednice je u Sarajevu, dakle taj element inostranosti otpada, jer IZ ima svoje sjedište u Sarajevu - pojasnio je Komšić te dodao da se prijedlogu protivio treći član Predsjedništva BiH Milorad Dodik upravo zato što ugovor nije identičan kao s druge dvije vjerske zajednice.

Dodik je tada rekao kako ne podržava procedure usvajanja sporazuma IZ i BiH. On smatra da se "vjernicima jedne vjerske zajednice daju veća prava, nego ostalima".

- Nisam protiv da se urade odnosi između BiH i Islamske zajednice, ali je neprihvatljivo da se mijenja procedura usvajanja takvog ugovora. Obrazloženje Komšića i Džaferović je neprihvatljivo. Oni su, izgleda, nakon 15 godina otkrili da je Islamska zajednica domicilna, a da su Srpska pravoslavna crkva i Vatikan strani subjekti. Oni hoće da kažu da su Srbi i Hrvati, pravoslavci i katolici ovdje stranci, da je jedini domicilan faktor ovdje islam. I oni su tražili da to usvoji Predsjedništvo, a ne Parlamentarna skupština BiH. To je neprihvatljivo - ocijenio je Dodik prije dvije godine dok je obavljao funkciju člana Predsjedništva BiH. 

Čoviću treba osvježiti pamćenje, ali ga podsjetiti i na poruku Islamske zajednice iz marta prošle godine. 

- Islamska zajednica je od političkog djelovanja Dragana Čovića imala samo štetu, jer je on, kao član Predsjedništva Bosne i Hercegovine, svojim djelovanjem opstruirao potpisivanje Ugovora između Islamske zajednice i države Bosne i Hercegovine i tako najbrojniju vjersku zajednicu u BiH, i njene pripadnike, doveo u diskriminiran položaj - poručeno je tada Čoviću.