Ako se gledaju samo pojedina područja, hercegovački pčelari imat će jednu od boljih godina, kaže dugogodišnji pčelar iz Konjica Avdo Duranović.

- Hercegovina će izgleda izvući situaciju. Što se tiče kontinentalnog dijela, crna šuma je medila, pa se i na tim područjima mogu očekivati dobri prinosi. Mislim da će oni koji su selili pčele dobro proći - dodaje Duranović.

Avdo Duranović

Što se tiče cijena, Duranović kaže kako bi trebale ostati na nivou prošlogodišnjih od 25 do 30 KM.

- Ja svoje cijene nisam dirao i ove godine ostale su iste, mislim da iznad 30 KM za kilogram pravog prirodnog meda ne bi trebale rasti - dodaje.

Osvrnuo se i na problem patvorenog meda i takozvanih pčelara koji, kako kaže, neupućenim kupcima često prodaju "otrov".

- Član sam konjičkog udruženja pčelara. Nema kome do sada nismo pisali dopise da se pojačaju kontrole onih koji prodaju "nešto" za med, kako u trgovinama, tako i na ulicama i pored puta. Ništa nismo postigli, niko od nadležnih neće da se uhvati u koštac sa problemom krivotvorenog meda iako je neki i vrlo opasan za zdravlje - naglašava Duranović i dodaje:

- Imao sam priliku u medijima pogledati informaciju naših nadležnih ustanova koje su analizirale med, pa i onaj koji se prodaje pored puta. U njemu su pronašli hidroksimetilfurfural (HMF) koji je prirodno prisutan u medu, ali je njegov udio u pravom proizvodu vrlo nizak. Međutim, u medu koji se prodavao pored puta pronađeno je više od 300 jedinica, što je pravi otrov. Očekivano bi bilo da nakon toga inspekcije pojačaju kontrolu, ali nisu. Takvi prodavači i dalje prodaju sumnjivi med, stranci i oni koji se ne razumiju, uzimaju proizvod, ali kad ga probaju, vjerovatno se razočaraju, pa više ne kupuju ni od pčelara koji proizvode sto posto prirodni med. Moj dobronamjeran savjet svima je da je bolje kupiti bestilj od šljiva, barem znate šta ste pojeli, nego takav med, koji vam može ugroziti i zdravlje. Sve bi bilo bolje da hoće svako raditi svoj posao - ističe Duranović.

Pčelari su razočarani i visinom podsticaja.

- Još nisam aplicirao za podsticaje, nešta su govorili da bi ove godine, umjesto 10, išlo na 12 KM po pčelinjoj zajednici. Jako malo, tim novcem ne možemo platiti ni zaštitna sredstva koja koristimo protiv varoje. Unazad 10 do 15 godina imali smo istu visinu podsticaja, mi i oni koji uzgajaju ovce. Međutim, oni koji imaju ovce danas imaju više od 60 KM po jednoj ovci, a mi smo ostali na 10 maraka. Uzmite u obzir značaj jedne ovce za zajednicu i jedne košnice u kojoj je oko 70.000 pčela i koliko one opraše cvjetova i drugih proizvoda koji se koriste u prehrani. To se ne može porediti, ali o tome niko ne razmišlja. Pčelarstvo u BiH prepušteno je ljudima koji to vole i koji se svim silama trude da održe zajednice i proizvedu kvalitetan, sto posto prirodan proizvod - kazao je Duranović.