Emina Mušija (29) iz Sarajeva, doktorantica na jednom univerzitetu van Bosne i Hercegovine, prošle godine slučajno je otišla na preventivni pregled dojke kada su joj ljekari otkrili dva benigna tumora na dojci.

Kaže kako joj je doktorica tada rekla da je sve više mladih djevojaka, njenih godina, pa čak i mlađih koje obolijevaju od karcinoma dojke.

- Rekla mi je da se mlade djevojke ne pregledaju jer misle da će ih bolest zaobići, da su premlade za takve dijagnoze, te da je to nešto što se događa samo starijim ženama. Puno je tu i stigme, straha od ginekologa i onoga šta će reći nakon pregleda - govori Emina.

Nakon neugodnog iskustva, koje se na sreću završilo dobro, Emina je počela više osluškivati tijelo i obraćati pažnju na zdravlje.

Prošle godine prijavila se za preventivne preglede u Kantonu Sarajevo i, kako kaže, bila zadovoljna, pa je isto odlučila uraditi i ove.

Prijava za šest vrsta karcinoma počela je 1. decembra, a Emina je odlučila to učiniti isti dan. No na aplikaciji joj je pokazalo da to može uraditi za samo jedan preventivni pregled i to - melanom.

- Nije mi imalo smisla, zašto samo za jedan karcinom, pa sam odlučila pokušati i sutradan kada sam ustvari otkrila da su ove godine preventivni pregledi ograničeni godinama života, što me je iznenadilo jer te vrste ograničenja, barem za karcinome koji su mene zanimali, nije bilo prošle godine. Bila sam na pregledu grlića maternice, pa mi je sada bilo čudno - zašto sam sa 28 godina bez problema mogla na pregled, a sa 29 ne mogu - priča Emina.

Kao neko ko se i akademski bavi istraživanjima, Emina je, kako kaže, pronašla i pročitala niz referentnih medicinskih članaka, među kojima je i onaj u European Journal of Cancer, koji govori "da se svake godine u Evropi dijagnosticira više od 60.000 novih slučajeva raka grlića maternice, od čega jd 25.000 smrtnih ishoda, što ga čini drugom najčešćom malignom bolešću kod žena u dobnoj grupi od 15 do 44 godine života".

- Nadalje, prema istraživanju objavljenom u Europe PMC, koje se baziralo na pacijentice u Ženevi, od ukupnog broja uključenih u istraživanje, karcinom dojke je dijagnosticiran kod 225 pacijentica koje su mlađe od 35 godina života, što je činilo 14,2 posto od ukupnog uzorka u istraživanju, dok je 368 pacijentica u dobnoj grupi od 35 do 39 godina imalo dijagnosticiran rak dojke, što je činilo 23,2 posto svih uzoraka. Dodatno, u istraživanju objavljenom u Springer Nature, ukazano je na povećanje incidenci oboljelih žena od raka dojke, a koje su mlađe od 40 godina. Niz je takvih istraživanja u svijetu unazad 10 godina koja pokazuju povećanje incidence obolijevanja kod žena mlađih od 40 godina - objašnjava Mušija.

Takve vrste istraživanja za područje BiH Emina nije mogla pronaći, a razlog je, kako kaže, što se ona uopće i ne provode jer se i dalje smatra da karcinomi dojke i grlića maternice pogađaju "starije" žene, one iznad 30, odnosno 40 godina života koje su ustvari nadležni u Ministarstvu zdravstva KS naveli kao ciljane grupe za screening.

Naime, ove godine za preventivni pregled karcinoma grlića maternice mogle su se prijaviti žene od 30. godine života, a za karcinom dojke od 40. godine života.

- Razočarana sam jer konstantno i zdravstvene vlasti, ljekari i mediji govore o prevenciji i koliko je ona važna, a onda se pokrene program na koji se mlade djevojke i žene ne mogu prijaviti. Shvatam da svaka od nas ima opciju da se naruči na pregled redovnim putem, ali on zahtijeva i po nekoliko mjeseci čekanja, samo za obični ultrazvuk, a da ne govorim o magnetnoj rezonanci i CT pregledu - naglašava Mušija.

Kako bi skrenula pažnju na problem, Mušija se obratila Ministarstvu zdravstva KS, Zavodu zdravstvenog osiguranja KS te svim zastupnicama Skupštine KS sa molbom da se pitanje starosnih ograničenja za prijavu na preventivne preglede za karcinome dojke i grlića maternice iznese i na jednoj od idućih sjednica.

Odgovor nadležnih, kako nam je Mušija kazala, nije dobila.

Ministar zdravstva KS prim. dr. Enis Hasanović kaže "kako su sve starosne granice i ciljne grupe zasnovane na međunarodnim smjernicama i standardima".

- Radi se o tome da mi zovemo zdrave ljude koji nemaju nikakve simptome za koje su Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), udruženja ginekologa, te sva ostala relevantna tijela, propisali koje kategorije idu u preventivne programe. Ovi pregledi nisu za bolesne ljude. Za ovu vrstu pregleda već su određene godine, mi to nismo radili. Ako se poredimo sa Hrvatskom, mi smo liberalniji dosta, jer oni mamografiju rade tek od 50. godine života. Ja sam ljudima u njihovom Ministarstvu zdravstva rekao da je to kasno, jer su 40. godine period kada se javljaju karcinomi. Dakle, mamografija se ne može raditi prije 40. godine života, jer se mora voditi računa o zračenju - kazao je Hasanović.

Naglasio je da i Task force USA preporučuje preventivne programe za pet vrsta karcinoma koji se rade KS.

- Mi smo još uveli i melanom - naveo je Hasanović i dodao:

- Bili smo prije nekoliko dana sa američkim predsjednikom Ljekarska komore koji je rekao da imamo doslovno iste programe kao SAD, jer njihov Task force je to preporučio, a to je najrelevantniji organ za javne i preventivne zdravstvene programe. Vrlo rijetke su zemlje u Evropskoj uniji koje su sve ovo obuhvatile i što je još važnije nijedna nije obuhvatila šire skupine ljudi po godinama ili drugim kriterijima. Mislim da je ovo odlična stvar za naše građane - istakao je Hasanović.

Prim. dr. Harun Drljević, načelnik Odjela za bolesti dojke u Kantonalnoj bolnici Zenica, kaže kako ne postoji prevencija za rak dojke te da se samo može govoriti o ranom otkrivanju bolesti.

- Prema važećim američkim i evropskim protokolima za screening, sa programima ranog otkrivanja raka dojke počinje se od 40. godine života. Od 40. do 50. godine žena bi trebala uraditi šet mamografskih pregleda, po jedan svake dvije godine. Od 50. do 60. raste pojavnost bolesti, pa se mamografija preporučuje svake godine. Od 60. godine pada incidenca nastanka raka dojke - navodi Drljević.

No za žene koje su u porodici imale oboljele od raka dojke, važe, kaže, drugačiji protokoli.

To znači  da kćerka, čija je majka, primjera radi, u 47. godini oboljela od raka dojke, na mamografski pregled treba otići sa 37 godina života i od tada svakih 12 mjeseci doživotno.

- Od karcinoma dojke obolijevaju i mlađe žene, ali još su to sporadični slučajevi. Osim toga, ne može se tako učestalo raditi mamografija kod mlađih žena koje još nisu zasnovale porodicu zbog zračenja - kazao je Drljević.