open-navfaktor-logo
Prijava
search iconJavi Faktoru
search
Željeli rasteretiti KCUS
Je li ideja o otvaranju onkološkog odjela u Općoj bolnici propala: Tri godine ulaganja nisu dale rezultat
Opća bolnica ponudila je jednu vrstu rješenja za sve navedeno, što nije nikakva topla voda, nego stvar koja se radi u svim većim gradovima u takvim situacijama, nažalost nismo naišli na razumijevanje, kaže prof. dr. Maja Banjin
AUTOR: A. S.
24.07.2024. u 18:00
get url
text
Je li ideja prof. dr. Ismeta Gavrankapetanovića, direktora Opće bolnice "Prim. dr. Abdulah Nakaš" u Sarajevu, da se u toj zdravstvenoj ustanovi otvori Odjel za onkologiju propala?
Kako stvari trenutno stoje, od toga neće biti ništa, kaže prof. dr. Maja Banjin, specijalista interne medicine i subspecijalista onkolog u Općoj bolnici.
- Mogu samo kazati da tri godine velikog ulaganja u tu priču nisu dale nikakav rezultat. Tješi me činjenica da nije ni prvo, a sigurno ni posljednje koje je propalo - dodaje Banjin.
Zamisao je bila da se u Općoj bolnici, koja ima namjeru da postane kantonalna bolnica, otvori manji Odjel za onkologiju u kojem bi pacijenti mogli biti podvrgnuti internističkoj onkološkoj terapiji (kemoterapija), a na raspolaganju bi im bili i biološki lijekovi i imunoterapija.
Prema riječima Banjin, "to je ogroman terapijski segment za maligne bolesti sa jako puno modaliteta".
Kaže kako je cilj bio da se jedan dio pacijenata iz KS usmjere ka Općoj bolnici i tako rastereti Klinika za onkologiju u Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu (KCUS).
- U komunikaciji sa kolegama sa Klinike za onkologiju u KCUS-u i sa pacijentima mogu kazati da su gužve sve veće i da je opterećenost zdravstvenog kadra sve veća jer je incidenca malignih bolesti u porastu. S druge strane, imamo komplikacije sa Fondom solidarnosti i dugim listama čekanja. To ne dozvoljava ljudima na Klinici da naprave pravi ritam ordiniranja terapije, što samo još dodatno stvara gužve. Zbog svega, Opća bolnica ponudila je jednu vrstu rješenja za sve navedeno, što nije nikakva topla voda, nego stvar koja se radi u svim većim gradovima u takvim situacijama, nažalost nismo naišli na razumijevanje - naglašava Banjin.
Na pitanje, ko koči otvaranje odjela, Banjin nam je u martu odgovorila "da je to politika, odnosno da je sve zapelo na relaciji Federalnog i Ministarstva zdravstva KS".
No dr. Enis Hasanović, ministar zdravstva KS, kada smo s njim u martu razgovarali na ovu temu, između ostalog, kazao je "da u toj ideji ne vidi smisao, odnosno da mu nije jasno, jer Onkologija je tercijarni nivo zdravstvene zaštite, a mi, kako je kazao, hoćemo Opću kao kantonalnu bolnicu koja pruža usluge sekundarnog nivoa zdravstvene zaštite".
- U postojećem Zakonu o zdravstvenoj zaštiti nema tercijarnog nivoa zdravstvene zaštite u kantonalnim bolnicama. Osim toga, imamo nekoliko stotina metara između dvije zdravstvene ustanove, mislim na KCUS, gdje se nalazi Klinika za onkologiju i Opću bolnicu. Ne vidim zašto bismo to duplirali - kazao je tada Hasanović.
Prof. dr. Maja Banjin
Banjin pak kaže "kako ministar Hasanović nije dovoljno informisan šta podrazumijeva internistička onkologija, povezanost internističke i radijacijske onkologije, ali ni šta je Opća bolnica tražila".
- Opća bolnica je tražila internističku onkologiju koja ne zahtijeva nikakva dodatna ulaganja. Nismo imali namjeru organizacijski ući u to da bolnicu pretvaramo u tercijarni nivo, iako u njoj od ranije postoje djelatnosti upravo tog nivoa. Osim toga, ideja menadžmenta Opće bolnice bila je da se rastereti Klinika za onkologiju u KCUS-u sa određenim procentom preuzimanja pacijenata sa područja KS da bi se na taj način osigurao veći kvalitet rada, kako Klinike za onkologiju, tako i krajnjih korisnika, u koje se svi kunemo, a to su pacijenti. Na taj način liste čekanja pacijenata bile bi smanjene i brže bismo rješavali njihove zdravstvene probleme - navodi Banjin.
Na pitanje, kako komentira izjavu Hasanovića "da je postojala priča da se oformi privatno partnerstvo unutar ustanove te da je postojala inicijativa o privatniku iz Banje Luke koji bi uložio novac, kupio aparate, a potom sredstva naplatio od Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH", Banjin odgovara:
- Takve inicijative nije bilo u vrijeme trenutnog direktora Gavrankapetanovića i kada je on mene pozvao da napravim odjel. Nikakve priče o privatnom partnerstvu nije bilo i vjerovatno je ona bila u vezi s prethodnim menadžmentom Opće bolnice - pojasnila je Banjin.
Iako je prostor, koji je bio predviđen za Odjel, davno završen, on prema riječima Banjin, nije prazan i koristi se za simptomatsku i palijativnu terapiju.
- Mi tu rješavamo sve ono što primarna zdravstvena zaštita ne može riješiti, u smislu raznih infuzionih otopina, derivata krvi, bjelančevina, antibiotika koji se moraju dati infuziono - kazala je Banjin.
comment
prikaži komentare (0)
POVEZANO
2024 faktor. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje bez dozvole izdavača.