Pažljivo smo iščitali Zakon o javnim preduzećima u Federaciji Bosne i Hercegovine, kao i još neke zakone i uredbe Vlade FBiH. Niti u jednom od tih pravnih akata ne piše da dugogodišnji sportski radnik, bivši predsjednik Košarkaškog saveza BiH i Košarkaškog kluba Bosna, kao i predsjednik političke stranke, može učestvovati u dogovaranju ili raspodjeli dobiti BH Telecoma ili Elektroprivrede BiH.

No u jednom drugom zakonu, Krivični zakon se zove, pronašli smo odredbe koje govore o kažnjivosti trgovine utjecajem, zloupotrebi položaja...

Svoje prisustvo jučerašnjem sastanku u Vladi FBiH na kojem se govorilo o raspodjeli dobiti javnih preduzeća sa učešćem državnog kapitala Elmedin Konaković, predsjednik NiP-a, pravdao je time da je on dugogodišnji sportski radnik i koalicioni partner u federalnoj vlasti!? 

Osim što mu ne ide u prilog da ikada za života više spomene da je bio na čelu KK Bosna, još manje mu ide u prilog da se pravda time da je kao predsjednik političke stranke i koalicioni partner učestvovao na sastanku na kojem se sportistima i filmadžijama obećavalo da će dobiti novac od javnih preduzeća, a nad kojima on nema apsolutno nikakvu nadležnost. 

Ko posreduje, a Konaković je jučer čini se posredovao, koristeći svoj službeni, društveni ili utjecajni položaj, ili drugi status, da službena ili odgovorna osoba u institucijama u FBiH (...) izvrši ili ne izvrši službenu ili drugu radnju, bit će kažnjen kaznom zatvora u trajanju od jedne do osam godina. Tako je to objašnjeno u Krivičnom zakonu FBiH. 

Nije li opravdano posumnjati da Konaković koristi svoj utjecajni položaj da natjera, primjera radi, Amela Kovačevića, direktora BH Telecoma, koji je jučer isto tako prisustvovao sastanku u Vladi, da se predomisli i filmadžijama ipak da novac? Ili koristi svoj utjecaj da se određenim sportskim kolektivima iz dobiti javnih preduzeća izdvoji novac?

Ukoliko se u BH Telecomu odluče da nastave podržavati domaću filmsku i TV produkciju, a nakon što se Udruženje rediteljica i reditelja u BiH nedavno okomilo na Vladu FBiH i premijera Nermina Nikšića, bit će zanimljivo čuti zašto su se predomislili ili ko im je "zavrtao ruke".

Početkom godine Kovačević je javnosti saopćio da u BH Telecomu "nisu prepoznali elemente opravdanosti za ovakvo investiranje". Bilo bi krajnje čudno, da ne kažemo istražnim organima trebalo bi biti i sumnjivo, ako u menadžmetu Telecoma odjednom vide opravdanost takve investicije.

Osim toga, Kovačevićevo prisustvo u Vladi FBiH, kao i stranačkog mu šefa Konakovića, imalo je za cilj i da se s Nikšićem obavi razgovor općenito o dešavanjima u toj kompaniji i Kovačevićevoj podobnosti za nastavak obavljanja funkcije generalnog direktora. 

Dosadašnja praksa je pokazala da zakoni Bosne i Hercegovine Konakovića rijetko kad obavezuju, pa on sluša samo sud svoje partije. Upravo zbog toga je jučer promptno na društvenim mrežama postavio anketu u kojoj pita, pazi sad: Je l' predsjedniku NiP-a mjesto na ovakvom sastanku? NiP-ovci su glasali "da". Logično. 

- Ja na sastanku vodim zapisnik - pokušao je biti duhovit. 

Zlobnici bi rekli da zapisnik dobro čuva, mogao bi zatrebati kakvom tužiocu koji se eventualno odluči baviti svojim poslom. 

Suština poruke sa jučerašnjeg sastanka, na kojem Konakoviću nije bilo mjesto, sadržana je u izjavi federalnog premijera Nikšića. 

- Dogovorili smo već sa Upravom BH Telecoma da se Vlada Federacije odrekne dijela dobiti koju imamo zahvaljujući uspješnom poslovanju našeg javnog preduzeća i tako značajan dio sredstava izdvojimo za sport i kinematografiju - rekao je Nikšić. 

O raspodjeli dobiti javnih preduzeća, osim što ne može odlučivati Konaković, ne može ni Nikšić. Postoje neki formalni uvjeti propisani zakonom jer javna preduzeća, ipak, nisu ničija babovina. 

Javna preduzeća, na osnovu zakona o njima i na osnovu statuta preduzeća, funkcioniraju tako da uprava predlaže skupštini preduzeća raspodjelu dobiti, nadzorni odbor i odbor za reviziju daju mišljenje skupštini u vezi s prijedlogom uprave, a potom skupština preduzeća u konačnici donosi odluku o raspoređivanju dobiti / dividende. 

Uprava preduzeća, kaže se u zakonu, vodit će računa o preporukama datim od odbora za reviziju te ukupnim finansijskim obavezama javnog preduzeća, potrebama preduzeća za investicijama i neophodnim ulaganjima za održavanje i rast preduzeća.  

Prema tome, ne može čak ni federalni premijer tek tako "već dogovoriti sa Upravom Telecoma" da se Vlada odrekne dobiti. Pravo učešća u radu i odlučivanju skupštine privrednih društava sa učešćem državnog kapitala iz nadležnosti Federacije, Vlada FBiH ostvaruje putem punomoćnika, precizira se Vladinom Uredbom o vršenju ovlaštenja u privrednim društvima.

Punomoćnik po nalogu Vlade učestvuje u radu skupštine preduzeća, a kada se donese odluka o raspodjeli dobiti, resorni ministar može dati prijedlog da se dio dobiti koji je pripao Vladi FBiH raspodijeli. Dakle, Vlada u cijelosti izglasava takvo što. 

Unaprijed dogovoreno, na šta se ova Vlada FBiH već opekla, obično završi neslavno pa i na sudu. Tako je unaprijed dogovoreno, i to opet s Konakovićem, da se smijene Nadzorni i Upravni odbor, a potom i menadžment KCUS-a te imenuje Ismet Gavrankapetanović za direktora, pa već devet mjeseci gledamo posljedice takvih nezakonitih odluka. 

To što je Christian Schmidt suspendirao Ustav FBiH na jedan dan da bi izabrali Vladu, ne znači da su suspendirani i svi zakoni trajno i da se sve odluke mogu donositi u privatno-stranačkom aranžmanu.