Predstavnici Heritage fondacije, jedne od najutjecajnijih konzervativnih organizacija na svijetu, koja je ove godine u Zagrebu organizirala skupove na kojima se zagovarao treći entitet u BiH, lobistički su obilazili predstavnike Evropskog parlamenta, otkriva Detektor.

Jedan od ovih zastupnika nakon tog sastanka se zalaže za reviziju Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Mart 2026. godine bio je aktivan mjesec za Heritage fondaciju. Ova konzervativna think-tank organizacija održala je sigurnosni forum u Miamiju i svjetski skup žena o radu, porodici i javnim politikama.

Na ovom događaju obratila se Mary Miller, predstavnica u američkom Kongresu za Republikansku stranku koja je poznata po svojim islamofobičnim izjavama, kao i kontroverzama poput citiranja Adolfa Hitlera.

Istog mjeseca, tačnije 26. marta, američki predstavnik Heritage fondacije Paul McCarthy organizirao je u Bruxellesu lobistički sastanak s delegatom Evropskog parlamenta Antoniom Tangerom Correom iz Portugala, koji je ujedno i potpredsjednik desničarskog zastupničkog kluba "Patrioti za Evropu" u Evropskom parlamentu.

Jedina tema sastanka, kako otkriva istraživanje Detektora, bila je situacija u Bosni i Hercegovini.

Heritage fondacija jedan je od najutjecajnijih konzervativnih think-tankova u Sjedinjenim Američkim Državama. Povezana je s djelom "Project 2025", koje se smatra ideološkom osnovom za djelovanje administracije američkog predsjednika Donalda Trumpa.

Iz Correinog ureda su za Detektor naveli da je ovaj europarlamentarac dugo zainteresiran za Bosnu i Hercegovinu, posebno imajući u vidu njegov mandat specijalnog izaslanika za EU tokom 2007. godine. Correa je tokom sastanka, kako se navodi, naglasio kako je potreban novi pristup BiH.

U tom kontekstu, dodaje se, Correa smatra da bi revizija okvira uspostavljenog Dejtonskim mirovnim sporazumom trebala biti prioritet.

- Trideset godina nakon Sporazuma, takvo razmišljanje je neophodno s obzirom na duboke promjene u međunarodnom okruženju i unutrašnju političku i institucionalnu dinamiku Bosne i Hercegovine. Cilj svake takve diskusije mora osigurati efikasnije, reprezentativnije i održivije institucije i podržati evropsku budućnost zemlje - navedeno je iz Correinog ureda.

Detektor je pitanja o detaljima ovog sastanka pokušao saznati i od Paula McCarthyja, ali on do objave ove priče nije odgovorio na poruke i e-mail.

Informacija o sastanku predstavnika Heritage fondacije i Corree, kao i tema sastanka, objavljena je u data bazi Transparency Internationala, koja mapira sastanke koji su održani između funkcionera Evropske unije i političara, nevladinih organizacija i lobističkih firmi iz EU, ali i država koje nisu članice, poput Bosne i Hercegovine.

Heritage fondacija je tokom vladavine Viktora Orbana u Mađarskoj imala izuzetno jake veze s njegovom partijom Fidesz, koja je svojevremeno gajila naklonost prema politici Vladimira Putina u Rusiji i Milorada Dodika u BiH.

U organizaciji te fondacije, u aprilu 2026. godine u Zagrebu je održan TradFest, koji je na zvaničnoj stranici bio opisan kao "festival tradicije i konzervativnih ideja, nasuprot takozvanih 'naprednih' i militantno-sekularističkih ideja i politika koje nastoje uništiti izvorne tradicionalne, konzervativne i kršćanske temelje kulture u Hrvatskoj, Europi i Zapadnom svijetu".

Jedna od tema na TradFestu bila je i "Bosna i Hercegovina: neuspjela država i nužnost trećeg hrvatskog entiteta", gdje je prikazana mapa podjele BiH na tri "republike" – srpsku, hrvatsku i bošnjačko-muslimansku.

TradFest je podržala zastupnica u Evropskom parlamentu Željana Zovko, koja je ispred Evropske narodne stranke (EPP) zadužena, pored drugih organizacija, i za komunikaciju s Heritage fondacijom. Ona za Detektor kaže kako ne smatra da je revizija Daytona trenutno realna opcija.

- Ja se zalažem za punu implementaciju, poštovanje Dejtonskog sporazuma i duha Dejtonskog sporazuma. On se ne poštuje, da se poštuje, Hrvati bi imali svog člana Predsjedništva i imali bi pravedan izborni zakon. Za reviziju trebate imati druga dva naroda na svojoj strani. Srbi na to ne bi pristali, a ni Bošnjaci u ovakvoj konstelaciji ne bi pristali na dublju reviziju - tvrdi Zovko.

Heritage fondacija je u februaru 2026. objavila članak svog istraživača Maxa Primorca pod naslovom "Islamistička država na granici NATO-a", u kojem se, između ostalog, tvrdi da muslimani u BiH odbijaju političku jednakost sa Srbima i Hrvatima u BiH, te da bi Sarajevo, imajući u vidu stabilnost NATO-a, trebalo da "bude mudro i prestane opresiju nad kršćanskim susjedima".

Heritage je godinu ranije objavila izvještaj Primorca, u kojem se tvrdi da je Ured visokog predstavnika (OHR) glavni uzrok političke disfunkcionalnosti BiH i da je postao "imperijalni upravitelj" koji potkopava domaći suverenitet.

Ovaj stav se preklapa s dugogodišnjom pozicijom institucija Republike Srpske i Ruske Federacije, koje osporavaju legitimitet visokog predstavnika i traže smanjenje ili ukidanje njegovih ovlasti.

Zijad Bećirović iz Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije IFIMES iz Ljubljane za Detektor je rekao da je, prilikom analiziranja odnosa desno orijentiranih političkih krugova u Evropskom parlamentu i institucijama Evropske unije, neophodno posmatrati i širi historijski i politički kontekst odnosa između Evropske narodne stranke (EPP) i američkih republikanaca.

- Nakon Drugog svjetskog rata upravo su američki republikanci snažno podržavali formiranje evropskih konzervativnih i kršćansko-demokratskih političkih stranaka kao brane protiv širenja komunizma. Međutim, historijska je činjenica da su se pojedini segmenti tih političkih projekata razvijali i uz uključivanje dijela bivših pripadnika tadašnjih autoritarnih i fašističkih struktura koji su prošli procese političke rehabilitacije i integracije u poslijeratni demokratski poredak - kaže Bećirović.

Antonio Tanger Correa, bivši ambasador Portugala u Bosni i Hercegovini od 1996. do 1998. godine, ima značajne veze s konzervativnim i desničarskim političkim organizacijama u Portugalu i Evropi.

Grupa Patrioti za Evropu, gdje je potpredsjednik, okuplja nacionalističke, konzervativne i desničarske stranke iz više evropskih zemalja. Među njima su krajnje desničarska stranka Nacionalni skup iz Francuske, kao i Fidesz bivšeg mađarskog premijera Viktora Orbana.

U biografiji Corree za Evropski parlament navodi se da je član Upravnog odbora Fondacije Patrioti za Evropu, odnosno think-tank fondacije povezane s političkom porodicom Patrioti za Evropu.

U julu 2025. kritikovao je izvještaje Evropske unije o Bosni i Hercegovini iz 2023. i 2024. godine jer, ako se spominju Rusija i Kina kao neprihvatljivi generatori utjecaja u Republici Srpskoj, nedostaje spominjanje "rastuće islamizacije u dijelovima Federacije".

Correa je također predložio brisanje teksta kojim se u izvještaju Evropskog parlamenta 2025. godine vlasti Republike Srpske pozivaju na poštovanje Ustavnog suda BiH i odluke u vezi sa zakonom o stranim agentima.

Također, predložio je brisanje dijelova teksta u kojim se osuđuju "secesionističke namjere" rukovodstva Republike Srpske. Predložio je i uklanjanje eksplicitnih referenci na rusku invaziju na Ukrajinu u smislu vanjske politike EU i sankcija ka Rusiji, te zabrinutost Bruxellesa zbog vanjskog malignog dezinformacijskog utjecaja na BiH.

Iako se u finalnoj verziji našla osuda Rusije i dezinformacija iz Moskve, riječ "secesionizam" je izbačena. Detektor nije mogao potvrditi da je Correa lično utjecao na tu odluku.

Dodik je, kako je prenijela Srna, u septembru 2025. godine javno opisao Antonija Tangera Correu kao "prijatelja" i "glas razuma" u Evropskom parlamentu koji razumije budućnost koju Republika Srpska želi izgraditi. Prema Dodikovim riječima, "Correa podržava ravnopravan dijalog i odbacuje ono što je nazvao kolonijalnim diktatima" prema Republici Srpskoj.

Mjesec prije susreta sa Paulom McCarthyjem iz Heritage fondacije, Correa se sreo s Primorcem kao predstavnikom odjela Heritage fondacije pod nazivom "Margaret Thatcher Center for Freedom".

Tema razgovora s Portugalcem bila je trenutna situacija u Bosni i Hercegovini.

Primorac nije odgovorio na više upita upućenih njegovom uredu.

Analiza podataka Transparency Internationala o lobiranju u sjedištu Evropske unije otkriva i druge susrete na kojima je tema bila BiH. Na sastancima su bili članovi Parlamenta Evropske unije koji su bliski desničarskim, suverenističkim i proruski orijentiranim snagama unutar Bruxellesa.

Baza otkriva da je u aprilu 2026. godine održan sastanak između predsjednika Narodne skupštine Republike Srpske Nenada Stevandića i Aleksandra Nikolića, člana desničarske francuske partije Nacionalni skup.

Drugi delegati iz Skupštine na sastanku u aprilu 2026. bili su Maja Dragojević-Stojić, Mladen Ilić i Aleksandar Trnić te predsjednica Predstavništva Republike Srpske u Francuskoj – Bojana Kondić Panić.

Detektor je kontaktirao sve učesnike sastanka i pokušao da sazna detalje, ali niko od njih nije odgovorio na molbu za razgovor.

Susret se desio dan nakon zajedničkog otvorenja izložbe "Koncentracijski logor Jasenovac: Sjećanje i opomena" u Bruxellesu.

Dok je Stevandić jedan od češćih gostiju u Rusiji, uključujući i rusku Dumu, te s predsjednikom SNSD-a Miloradom Dodikom podržava Rusku Federaciju u invaziji na Ukrajinu i zagovara secesionističke ideje o otcjepljenju Republike Srpske, Nikolić nema javno zabilježenih istupa te vrste.

Njegovu partiju Nacionalni skup je godinama vodila Marine Le Pen, koja je na čelu zastupničke grupe te stranke u francuskom parlamentu. U protekloj deceniji istraživački izvještaji, poput Washington Posta i The Timesa, povezivali su je s aktuelnom vlasti u Moskvi, uključujući i podizanje kredita u ruskim bankama koji su kasnije propali. Le Pen je priznala da je uzela pare i tvrdila da to ne znači da je pod ruskim utjecajem.

Stav članova Nacionalnog skupa prema Bosni i Hercegovini je odranije poznat – u januaru 2022. godine Thierry Mariani, savjetnik Le Pen, na poziv tadašnjeg člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorada Dodika prisustvovao je proslavi neustavnog Dana Republike Srpske s grupom francuskih desničara – članom Evropskog parlamenta Herveom Juvinom, Andreom Kotarcem i Celine Porquet, regionalnom sekretarkom partije Nacionalni skup.

Mariani je svečanu tribinu dijelio s ruskim ambasadorom u BiH, ali i Vinkom Pandurevićem, nekadašnjim oficirom Vojske Republike Srpske (VRS) osuđenim u Haagu na 13 godina zatvora zbog zločina u Srebrenici.

Mariani je i delegat u Evropskom parlamentu i potpredsjednik nevladine organizacije "Francusko-ruski dijalog", čiji je počasni predsjednik Vladimir Jakunin, bliski povjerilac Vladimira Putina. Mariani je u više navrata boravio u Moskvi i na Krimu nakon ruske aneksije 2014. godine.

Kako se vidi u bazi TI-a, u martu 2025. godine, Mariani se sreo s tadašnjim ambasadorom Bosne i Hercegovine u Evropskoj uniji Obradom Kesićem, koji je poznat po vezama sa američkim i evropskim suverenističkim organizacijama.

Mariani nije odgovorio na upit Detektora o prirodi sastanka, kao ni Misija BiH u Bruxellesu.

Kesić je ranije naglašavao značaj savezništva s tadašnjim mađarskim premijerom Viktorom Orbanom, kao i podrške iz Slovačke, ali i govorio o naklonosti francuskih političara i partnerstvu s Austrijom.

Bećirović kaže kako se ne smije zanemariti činjenica da Rusija već godinama ulaže značajna finansijska sredstva u političko-lobističke i koruptivne aktivnosti, koje su u određenim periodima ozbiljno narušavale, pa čak i paralizirale, funkcioniranje pojedinih institucija Evropske unije.

- Radikalni desničarski krugovi, koji se pozivaju na etnički, vjerski ili čak civilizacijski identitet, nerijetko su povezani s političko-kriminalnim mrežama koje raspolažu ogromnim finansijskim sredstvima sumnjivog porijekla. Upravo takve veze predstavljaju ozbiljnu prijetnju demokratskim institucijama, kako u Evropskoj uniji, tako i u Sjedinjenim Američkim Državama. Bosna i Hercegovina, nažalost, nije izvan tih tokova, već je dio šireg regionalnog i međunarodnog sigurnosnog i kriminalnog okruženja - kaže Bećirović za Detektor.

Problem nastaje onda kada se legitimna politička rasprava zamijeni podrškom politikama koje dovode u pitanje temeljne principe na kojima počiva Dejtonski mirovni sporazum – suverenitet, teritorijalni integritet i politička nezavisnost Bosne i Hercegovine.

- Politike Milorada Dodika, dijela radikalnih etnonacionalnih struktura u Bosni i Hercegovini, uključujući HDZ BiH i Dragana Čovića, koje imaju političku podršku srodnih struktura iz Hrvatske, ali i određene veze s ruskim interesima, godinama se nastoje predstavljati kao borba za "unutrašnju autonomiju". Međutim, njihovi stvarni politički ciljevi često prelaze granice ustavnog poretka i vode ka blokadi institucija, destabilizaciji države i, u konačnici, secesiji - smatra Bećirović.

U istom mjesecu kada se delegacija iz Skupštine RS-a srela s predstavnikom Nacionalnog skupa, u Bruxellesu je održan sastanak neimenovanog predstavnika Ambasade Bosne i Hercegovine s parlamentarcem Haraldom Vilimskyjem.

On je austrijski krajnje desni političar, član Freedom Party of Austria (FPÖ) i potpredsjednik grupe Patrioti za Evropu u Evropskom parlamentu. Važi za jednog od najistaknutijih predstavnika austrijskog desnog populizma i euroskepticizma.

Više puta je pozivao na ukidanje sankcija Rusiji, tvrdeći da one više štete evropskoj ekonomiji nego Moskvi. Pozitivno je govorio i o Orbanovim kontaktima s Rusijom i zagovarao dijalog s Moskvom umjesto konfrontacije.

Protivio se dodjeli kandidatskog statusa BiH za članstvo u EU 2022. godine, smatrajući da EU nije spremna za novo proširenje i da bi BiH predstavljala dodatni finansijski teret za Uniju.

U više navrata je izjavio da FPÖ održava dobre odnose s Republikom Srpskom i da cijeni Dodika kao političkog lidera.

Vilimsky se također protivi narativu o "secesionističkim snagama" u RS-u, tvrdeći da EU vodi kampanju destabilizacije protiv bosanskih Srba i njihovog rukovodstva.

Ni on nije odgovorio na upit Detektora o sastanku s predstavnikom Ambasade Bosne i Hercegovine.

- Ovo nije samo prolazna faza, iako će intenzitet ovih utjecaja u velikoj mjeri zavisiti od razvoja političkih prilika u Washingtonu i evropskim prijestolnicama. Međunarodni odnosi danas se nalaze u periodu dubokih geopolitičkih promjena, u kojem male države i regije, poput Zapadnog Balkana, sve češće postaju prostor nadmetanja različitih geopolitičkih interesa i suprotstavljenih političkih koncepata - tvrdi Bećirović.

On dodaje kako prava opasnost nastaje onda kada se politike koje podrivaju ustavni poredak, teritorijalni integritet i političku stabilnost države počnu predstavljati kao legitimna, realistična ili čak poželjna alternativa.

- Iskustvo Zapadnog Balkana pokazuje da popuštanje takvim politikama gotovo nikada ne donosi trajna rješenja, već proizvodi nove političke i sigurnosne krize te doprinosi eskalaciji situacije. (…) Svako toleriranje ili relativiziranje takvih politika moglo bi se dugoročno vratiti zapadnim demokratijama kao bumerang, potkopavajući upravo one principe koje nastoje zaštititi i promovirati širom svijeta - zaključuje Bećirović.

EPP kao kapija za Heritage

Njemački Der Spiegel, švedski medij Aftonbladet i organizacija "Bloom" objavili su istraživački izvještaj u kojem se navode detalji traga američkoga utjecaja koji je uzrokovao pad evropske parlamentarne demokratije u zamku desnice.

Kako se navodi, pomjeranje dijela evropske politike rezultat je plana administracije Donalda Trumpa da oživi "bijeli, kršćanski, supremacijski svjetski poredak, podržan od industrije fosilnih goriva".

Trumpov pokret, tvrdi se u izvještaju, približio je nekoliko utjecajnih evropskih političara iz spektra desnice.

Između ostalog, njihove veze su postale čvršće i kroz putovanja u Sjedinjene Američke Države, gdje su obavljani sastanci s funkcionerima Republikanske partije, ljudima uključenima u reizbor Trumpa za poziciju predsjednika zemlje, te članovima Fondacije Heritage.

Izvještaj ističe i sastanak koji se desio između Manfreda Webera, predsjednika Evropske narodne partije (EPP), Jörgena Warborna, poslanika Parlamenta Švedske i predstavnika Fondacije Heritage.

Istraživač "Blooma" Alessandro Mazotti je u razgovoru za Detektor objasnio detalje izvještaja i pokazao uvezanost osoba koje su u Bosni i Hercegovini odranije poznate.

- Možemo reći da Heritage na neki način funkcionira kao trojanski konj za Trumpa - rekao je.

Prema Mazottijevim podacima, upravo je Max Primorac bio jedna od ključnih osoba na sastancima u vezi s naftnim lobijem.

Ono što je bitno napomenuti, kaže Mazotti, jeste da Fondacija Heritage ne traži sagovornike samo u krajnjoj desnici – nego i u proevropskoj umjerenoj desnici okupljenoj oko Evropske narodne partije, koja okuplja partije desnog centra i ujedno je najveća politička grupacija u EU.

- Fondacija Heritage radi kao svojevrsni posrednik u ovom pomjeranju EPP-a ka radikalnije desnoj poziciji - kaže Mazotti, dodajući da američka organizacija u Evropi nema u vidu samo utjecaj u pogledu fosilnih goriva.

Na početku te široke lepeze lobiranja nalazi se, tvrdi Mazotti, evropska parlamentarka iz Hrvatske Željana Zovko. Iako ne glavna akterka, kaže istraživač "Blooma", ona je za Heritage otvorila mnoga vrata.

- U posljednje tri-četiri godine jedna je od glavnih zastupnica u Evropskom parlamentu za Evropsku narodnu stranku. U osnovi prva kontakt-osoba između EPP-a i Heritagea. Ona je zaista bila osoba koja je započela ovu saradnju, ovaj dijalog. (…) Ona je zaista bila prva osoba koja je imala tako stalan pristup Heritage fondaciji tako dugo vremena, barem od 2022. godine - kaže Mazotti.

Zovko se u više navrata javno sastajala s predstavnicima Heritagea, uključujući Primorca.

Prema Mazottijevim riječima, ona je prva osoba koja je stvorila vezu između Heritagea i EPP-a, a koja danas utječe na pitanja saradnje Bruxellesa i Trumpove administracije s primjetnim ubrzanjem u posljednje dvije godine u sferi odbrane, fosilnih goriva i drugih tema, uključujući Balkan.

Zovko u razgovoru za Detektor kaže da je takvo kritičko raspoloženje prema njoj dijelom uzrokovano njenom ulogom u trgovinskom sporazumu sa SAD-om, kao i time da ona ima ulogu glavnog pregovarača ispred EPP-a u razgovorima Bruxellesa s Washingtonom.

- Ja sam pregovarač ispred EPP-a, zato sam i u području obrane i trgovine i zato su tu svi napadi. Ja jesam kontakt-osoba za Kongres i sve fondacije. Ja jesam ključna osoba u EPP-u za odnose sa svima u američkom Kongresu i razgovaram sa svim fondacijama. Kao potpredsjednica Kluba zastupnika EPP-a zadužena za EPP diplomatiju, moja dužnost uključuje održavanje kontakata sa svim relevantnim sagovornicima. Ja otvaram vrata i to je moja priroda – mora se komunicirati sa svima, ne samo s Heritageom i America Firstom nego i s lijevim fondacijama - zaključuje Zovko.