Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine razmatrao je danas, među posljednjim tačkama dnevnoga reda, Reformsku agendu BiH za period 2025-2027. godine, a tokom rasprave zastupnici su kritikovali višemjesečno kašnjenje dokumenta, nedostatak transparentnosti u njegovoj pripremi, tehničke propuste, ali i upozorili da bi Bosna i Hercegovina zbog sporog provođenja reformi mogla izgubiti stotine miliona eura iz Plana rasta za zapadni Balkan.

Zastupnik Jasmin Emrić ukazao je najprije na tehničke nedostatke dokumenta koji je Vijeće ministara dostavilo Parlamentu, navodeći da je riječ o neobično pripremljenom materijalu u kojem su istovremeno korištena dva službena pisma.

- Prvi put smo dobili dokument čiji sadržaj je pisan sa dva službena pisma. Na jednoj stranici imamo latinicu i ćirilicu. Meni to ne smeta jer čitam oba pisma, ali pokazuje koliko je ažurno i s kolikom preciznošću i uvažavanjem ovog doma pripremljen ovaj dokument - rekao je Emrić.

Dodao je da ni numeracija stranica nije bila uređena, za razliku od verzije na engleskom jeziku, te upozorio da je reformska agenda već ušla u period realizacije, iako značajan dio planiranih aktivnosti nije pokrenut.

Podsjetio je da agenda obuhvata period od 2025. do 2027. godine te četiri ključna područja - zelenu i digitalnu tranziciju, razvoj privatnog sektora i poslovnog okruženja, razvoj i zadržavanje ljudskog kapitala te vladavinu prava, s ukupno 25 reformskih mjera.

Prema njegovim riječima, posebno je problematično što Parlamentarna skupština BiH tokom izrade dokumenta nije bila uključena niti informirana o ključnim reformskim koracima.

Emrić je upozorio i na kašnjenje u provođenju reformi u oblasti digitalne infrastrukture i sigurnosti širokopojasne i 5G mreže, navodeći da nijedan od planiranih koraka za 2025. godinu nije realiziran.

Zastupnik Šerif Špago ocijenio je da je Bosna i Hercegovina izgubila dvije godine rasprava o reformskom paketu i investicijama, a da konkretni rezultati gotovo da ne postoje.

Podsjetio je da je Zastupnički dom još u novembru prošle godine usvojio zaključak kojim je zatraženo da reformska agenda bude dostavljena zastupnicima, ali da je tek nakon šest mjeseci organizirana rasprava o tom dokumentu.

- Dobili smo praktično spisak želja za koji se već sada može zaključiti da gotoo ništa nije realizirano - rekao je Špago.

Naglasio je da je zbog kašnjenja Bosna i Hercegovina već izgubila 108,5 miliona eura iz Plana rasta za Zapadni Balkan, te upozorio da postoji opasnost od gubitka dodatnih 374 miliona eura zbog neprovođenja reformi i izostanka dogovora domaćih vlasti.

Zastupnica Mira Pekić također je kritikovala način na koji je reformska agenda pripremljena i dostavljena Parlamentu, ocijenivši da se o tako važnom dokumentu ne može odlučivati bez pune transparentnosti i uključenosti institucija.

- Evropske integracije ne mogu značiti da se odluke donose iza zatvorenih vrata, a da parlamenti i građani naknadno saznaju šta je obećano u njihovo ime - rekla je Pekić.

Istaknula je da ostaje otvoreno pitanje da li su svi dijelovi reformske agende usklađeni s ustavnim nadležnostima različitih nivoa vlasti u Bosni i Hercegovini.

Zastupnik Predrag Kojović kazao je da reformska agenda nije nastala kao jednostrana inicijativa domaćih institucija, nego na osnovu zahtjeva i prioriteta Evropske unije te podsjetio da su u proces bili uključeni predstavnici svih nivoa vlasti kroz mehanizam koordinacije.

Prema njegovim riječima, najveći problem predstavljalo je insistiranje na konsenzusu unutar radne grupe, zbog čega je izgubljena gotovo godina dana.

Kojović je naveo da je Evropska unija Bosni i Hercegovini ponudila oko dvije milijarde konvertibilnih maraka za provođenje reformi, uključujući grant sredstva i povoljne kredite.

- Evropska unija se ponudila da riješi neke od naših najtežih problema i da ona plati za to, a mi smo uspjeli da taj novac ne uzmemo zbog političkih prepucavanja - rekao je Kojović.

Dodao je da su sredstva bila predviđena za obrazovanje, zapošljavanje mladih, energetsku tranziciju, zatvaranje rudnika i prekvalifikaciju radnika.

Nakon što su na sjednici Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine 14. maja usvojene izmjene Zakona o službi u Oružanim snagama, danas su to učinili i zastupnici Zastupničkog doma PSBiH.

Predlagač zakona bio je delegat Doma naroda Džemal Smajić, a izmjena se odnosi na pomjeranje dobne granice za vojnike, čime se omogućava zadržavanje iskusnog kadra u službi.

Predlagač je kao razloge za usvajanje izmjena ovoga zakona naveo da je Članom 101. Zakona o OSBiH propisano da je maksimalna dužina trajanja službe za vojnike najduže do 40. godine, a prema potrebama službe i uz ispunjavanje standarda po osnovi psihofizičke sposobnosti.

U obrazloženju je navedeno da je u zemljama regiona znatno veća granica za obavljanje profesionalne vojne službe, pa tako u Republici Sloveniji, Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji profesionalni vojnici u službi mogu biti do navršene 45. godine, dok u Republici Hrvatskoj vojnici ali i mornari mogu biti u profesionalnoj službi čak i do 50. godine.

- Imajući u vidu navedeno kao i činjenicu da u Oružanim snagama Bosne i Hercegovine nedostaje značajan broj vojnika, s opravdanjem smatram da je više nego potrebno u što kraćem roku povećati starosnu granicu trajanja profesionalne vojne službe vojnika u Oružanim snagama Bosne i Hercegovine - naveo je predlagač.

Pomjeranje dobne granice omogućava zadržavanje vojnika s dužim radnim stažom, što donosi kontinuitet, smanjenje troškova obuke i veću efikasnost. Za ove izmjene nisu potrebna dodatna finansijska sredstva.

Dopunjenim amandmanom na ovaj zakon, dobna granica se povećava na 49 godina, a maksimalna dužina službe na 30 godina.

Zastupnici Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine usvojili su danas, u drugom krugu glasanja, Nacrt zakona o Sudu BiH i Apelacionom sudu BiH, čiji je predlagač zastupnik Predrag Kojović, dok Prijedlog zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV) BiH nije dobio potrebnu podršku u prvom krugu glasanja.

Kojović je nakon sjednice izjavio Feni da je usvajanje Nacrta zakona o Sudu BiH rezultat sticaja okolnosti, navodeći da je nekoliko zastupnika SNSD-a bilo odsutno tokom glasanja, zbog čega su se njihovi glasovi računali kao suzdržani.

- Nedostajalo je pet zastupnika iz SNSD-a. Kada su zastupnici odsutni, njihov glas se računa kao da su bili suzdržani. S obzirom na to da je bio drugi krug glasanja, nije bilo jedne trećine glasova protiv iz Republike Srpske i tako je zakon prošao - rekao je Kojović.