Svjedoci smo brojnih požara zbog visokih temperatura, a najteža situacija je u Konjicu gdje je vatrogasci od jučer bore sa vatrenom stihijom.

Na ovaj fenomen upozorio je meteorolog Nedim Sladić, podsjećajući da je još početkom augusta podijelio prognozni produkt Evropskog informacionog sistema za šumske požare (EFFIS), u okviru programa Copernicus, prema kojem je BiH bila označena kao područje visokog rizika za nastanak novih požara od 6. do 12. augusta.

-Nažalost, zemlja sada gori, od juga do sjevera. Svjedočimo nemilim scenama iz različitih dijelova naše zemlje - naveo je Sladić.

Posebno zabrinjava to što vatra više ne ugrožava samo vegetaciju i ekosisteme, već i imovinu stanovništva. Sladić kao primjer navodi dvije štale koje su izgorjele u požaru na sjeveru Hercegovine.

Sladić objašnjava i jednu čestu zabludu - ekstremno visoke temperature povećavaju opasnost od požara, ali same po sebi nisu neposredni uzrok njegovog nastanka.

- Požar je, po definiciji, hazard koji može imati izrazito nepovoljne posljedice po ljude, ekosisteme i imovinu. Visoke temperature zraka često povezujemo s nastankom požara, ali one same po sebi nisu njegov neposredni uzrok. U kombinaciji s dugotrajnim deficitom padavina, niskom relativnom vlažnošću zraka i isušenom vegetacijom, stvaraju se uslovi u kojima gorivi materijal postaje znatno podložniji paljenju. Suha vegetacija je biomasa, odnosno gorivo za potpalu. Da bi požar nastao, potreban mu je izvor paljenja, koji može biti prirodnog porijekla, izazvan udarom munje u zemlju, ili češće ljudskim faktorom - naveo je Sladić.

Dodao je da se nakon nastanka požara situacija može vrlo brzo usložniti.

- Intenzivan požar počinje značajnije mijenjati meteorološke uslove u svojoj neposrednoj okolini i može stvoriti vlastitu mikrometeorologiju. Drugim riječima, razlike u atmosferskim parametrima, zračni pritisak, temperatura, vjetar, unutar požara i okoline su značajne. Zrak neposredno iznad požarišta snažno se zagrijava, njegova gustoća opada, a zbog izražene sile uzgona formira se snažna uzlazna struja - kaže Sladić.

Ogromne količine toplotne energije i aerosola tako se prenose iz prizemnog sloja u više dijelove atmosfere. Uzdizanje zagrijanog zraka istovremeno uzrokuje uvlačenje hladnijeg zraka iz svježije okoline prema požarištu.

- Dolazi do lokalne konvergencije zračnih struja, povećanog generisanja turbulentnih vrtloga i razvoja snažnog vjetra varijabilnog smjera. Svježi okolni zrak donosi novi kisik potreban za izgaranje, dok vjetar dodatno ubrzava širenje vatre, isušuje gorivi materijal, usmjerava plamen prema neizgorjeloj vegetaciji i može prenositi žar  spotting efekat) daleko ispred glavne linije požara. Zbog toga je vjetar jedan od ključnih meteoroloških faktora koji određuju intenzitet, smjer i brzinu širenja požara - zaključuje Nedim Sladić.