Dan uoči zakazanog suđenja i na dan kada se u Banjoj Luci održava posebna sjednica Narodne skupštine Republike Srpske, predsjednik bh. entiteta Republika Srpska Milorad Dodik u intervjuu za beogradsku Politiku na upit da li će se sutra pojaviti u sudnici Suda Bosne i Hercegovine odgovorio je:

- Vidjet ćemo, razgovarat ću sa timom advokata i riješiti to pitanje dan uoči zakazanog ročišta, koje treba da bude održano 25. decembra, sutra. Generalno nisam čovjek koji bilo šta izbjegava, a još manje neko ko traži način da se izvuče, ali to je veliki put, a parnica koja je zakazana bila bi najduža do sada. To je poseban problem jer uspijevam malo da hodam, ali teško podnosim sjedenje, a tako mi je i savjetovano. Presjediti nekoliko sati u autu, pa u sudnici, zatim povratak, bilo bi za mene jako teško. Ne razumijem zašto to nije moglo da sačeka.

I dok Dodik sagledava političku situaciju u Bosni i Hercegovini, koju u sadejstvu sa Beogradom dodatno radikalizuje, iz topline porodičnog doma u Bakincima i razmišlja se da li će ili ne sutra u sudnicu, užurbano se priprema posebna sjednica NSRS-a na kojoj će danas u 17 sati biti razmatrana "Informacija o urušavanju pravnog sistema u BiH kršenjem Dejtonskog mirovnog sporazuma", nakon čega bi zastupnici trebali usvojiti i određene zaključke.

Zaključci bi, ukoliko budu takvi predloženi i usvojeni, trebali da zabrane djelovanje SIPA-e na teritoriji RS-a, o neprovođenju odluka Suda Bosne i Hercegovine te blokada rada institucija BiH. Spekulira se također da bi jedan od zaključaka mogao se direktno ticati Dodika - da više ne prisustvuje suđenju na Sudu BiH. 

Jučer je ekspresno reagiralo Tužilaštvo BiH koje je hitno zatražilo od predsjednika NSRS-a Nenada Stevandića da dostavi sve materijale u vezi s održavanjem posebne sjednice jer se sumnja na krivična djela kao što su dogovor za činjenje krivičnog djela, pripremanje krivičnog djela, napad na ustavni poredak, neizvršavanje odluke Ustavnog suda BiH, Suda BiH i Evropskog suda za ljudska prava, te sprečavanje službenog lica u vršenju službene radnje.

I dok čekamo šta će se večeras dogoditi u Banjoj Luci, da li će Dodik sutra se pojaviti u Sudu BiH i koji će sljedeći potez povući Tužilaštvo BiH, ali i visoki predstavnik Christian Schmidt koji se ne oglašava, podsjetimo na neke od političkih avantura u koje se do sada upuštao lider SNSD-a i šta se desilo sa silnim zaključcima.

Posebne sjednice NSRS-a proteklih su godina Dodiku uvijek bile "kec iz rukava" kada se oko njega stegne politički obruč i kada treba demonstrirati domaćoj i međunarodnoj javnosti da iza njega i njegovih postupaka i izjava stoji "jedna cijela armija", te da je on na meti svih mogućih svjetskih sila, domaćih izdajnika itd.  

Skupština bi tako usvajala zaključke koji direktno zadiru u nadležnosti države, a Dodik bi se skrivao iza njih.

Na posebnoj sjednici NSRS-a održanoj 2015. godine donesena je Odluka o raspisivanju referenduma o radu Suda i Tužilaštva BiH. Ista ta odluka, također na posebnoj sjednici održanoj 2017. godine je povučena. Referendum je sproveden 25. septembra 2016. godine. Tri mjeseca kasnije, u decembru Ustavni sud BiH je poništio rezultate. U obrazloženju odluke stajalo je da je referendum sproveden na osnovu odluke za koju je Ustavni sud BiH utvrdio da nije u saglasnosti sa Ustavom BiH.

I 2016. godine Dodik, u to vrijeme predsjednik RS-a, sazvao je posebnu sjednicu na kojoj je usvojena "Odluka o raspisivanju Republičkog referenduma o Danu RS 9. januaru". Ovaj "praznik" Ustavni sud BiH ranije je proglasio neustavnim.

Također, posebna sjednica NSRS-a na Dodikov zahtjev održana je i povodom objave rezultata Popisa stanovništva iz 2013. godine. Svi zastupnički klubovi na toj sjednici usvojili su zaključak kojim se odbacuje ovaj popis.

Na još jednoj posebnoj sjednici, 11. novembra 2019. NSRS je usvojio 20 zaključka, a među njima je bio i o odbacivanju bonskih ovlaštenja visokog predstavnika u BiH, te pravu naroda na samoopredjeljenje, ali i zaključak kojim se najavljuje mogućnost novog ustava RS-a, o kojem će se izjasniti i građani na referendumu.

Osnov za raspravu bila je Informacija o neustavnoj transformaciji dejtonske strukture BiH i utjecaju na položaj i prava RS-a.

U Informaciji je bilo navedeno da su Uprava za indirektno oporezivanje i Ministarstvo finansija i trezora Bosne i Hercegovine, Oružane snage BiH i Ministarstvo odbrane, SIPA i Ministarstvo sigurnosti BiH samo neke od više od 100 različitih institucija uspostavljenih na nivou BiH, većinom kao posljedica nametnutih odluka visokog predstavnika.

Dodik je do sada, više to niko i ne broji koliko puta, najavljivao da će uputiti Narodnoj skupštini prijedlog za povlačenje iz Tužilaštva BiH, Suda BiH, SIPA-e, OSA-e, OSBiH te Uprave za indirektno oporezivanje BiH. Također je prijetio i da će im se svima zabraniti djelovanje na teritoriji bh. entiteta RS.

Bivši visoki predstavnik Valentin Inzko poništio je 20. juna 2009. godine zaključke NSRS-a "o efektima prijenosa 68 nadležnosti s entiteta na Bosnu i Hercegovinu" usvojene na sjednici održanoj 14. maja.

U zaključcima je bilo navedeno da se treba pokrenuti postupak revizije do sada "neustavno oduzetih nadležnosti s entiteta na nivo BiH".

U pismu upućenom 25. maja najvišim funkcionerima RS-a Inzko je ukazao da je "posebno uznemiren zbog činjenice da neke od nadležnosti navedene kao prenesene nadležnosti sa RS-a na nivo BiH" obuhvataju nadležnosti koje su izričito nabrojane u Ustavu kao nadležnosti koje pripadaju BiH.

- Stoga zahtijevam da se pobrinete da Narodna skupština RS-a usvoji glasanjem, i to prije 11. juna ove godine, zaključak kojim proglašava ništavnim svoje zaključke od 14. maja, čime će se spriječiti njihovo stupanje na snagu. Potom ću odmah izvijestiti Upravni odbor Vijeća za provedbu mira i po potrebi odlučiti o daljem postupanju - upozorio je Inzko na kraju pisma tadašnjem predsjedniku entitetskog parlamenta Igoru Radojičiću.

Zaključci su i pored upozorenja visokog predstavnika objavljeni u Službenom glasniku 15. juna, a na snagu stupili 16. juna.

Kako su se tada vlasti RS-a oglušile o Inzkov poziv, on je koristeći bonske ovlasti 20. juna donio odluku o poništavanju zaključaka.

Iz OHR-a tada je poručeno da "kao konačni autoritet za tumačenje civilnih aspekata Dejtonskog mirovnog sporazuma, visoki predstavnik nakon detaljne pravne procjene zaključio je da usvojeni zaključci većinom nisu u skladu sa Dejtonskim sporazumom".

Još 2021. u intervjuu za Suddeutsche Zeitung Christian Schmidt je pojasnio kako je Dodik "prekoračio liniju retoričkog potpirivanja vatre" poništavajući odluke visokog predstavnika i ne priznajući Ustavni sud BiH, a želi formirati i vlastitu vojsku, službe sigurnosti, pravosuđe i indirektno oporezivanje.

- Ja imam obavezu osigurati civilnu provedbu Dejtonskog sporazuma, kao što stoji u Aneksu 10. Moj zadatak je da pritiskom i ukazivanjem to promijenim. Ako ne dođe do promjene ovakve politike, međunarodna zajednica mora djelovati prije nego što dođe do raspada BiH - rekao je Schmidt dodavši kako on ima na raspolaganju bonske ovlasti koje uključuju i smjenu političara koji krše Dejton. Potom je naglasio:

- Ali iz najubojitijeg topa ne smijemo pucati, sve dok postoje druga sredstva.

"Prekoračivanjem linije retoričkog potpirivanja vatre" Dodik je zaradio američke i britanske sankcije, ali ne i ove o kojima je Schmidt govorio još prije tri godine.