Svaka veća padavina u nekom dijelu Bosne i Hercegovine izazove poplave, često s velikim posljedicama po ljude i imovinu. Problemi se uglavnom javljaju na istim mjestima, a do naredne poplave uzrocima, odnosno preventivnom djelovanju, posvećuje se malo ili nimalo pažnje, piše BHRT.

Meteorolozi najavljuju nove veće količine padavina, a pitanje je da li smo za njih spremni.

Početkom ove godine zabilježene su velike poplave duž toka rijeke Drine u mjestu Karakaj. Mještani su očajni jer im se godinama ponavlja isti scenarij. Pozivaju vlasti da riješe barem neke od problema.

- Imamo jedno 200 metara da se spoji odavde do karakajskog mosta, do rijeke Hoče da se spoji. Molimo predsjednika, molimo državu - kazao je prije 20-ak dana Milisav Popović, mještanin naselja Karakaj u općini Zvornik. 

Slađan Garić, također iz Karakaja, zavapio je da je "ovo nama četvrta poplava do sada".

Ogromne probleme sa plavljenjem Drine imaju i u Bijeljini, te okolnim naseljima.

Ekolozi upozoravaju na ljudski faktor.

- Ogromne količine šljunka koji je ilegalno izvađen na mjestima koja nisu za to predviđena. Mijenjaju se tokovi tih podzemnih voda, mijenjaju se tokovi tih nadzemnih drinskih otoka i to se mijenja svakodnevno - istakla je Snežana Jagodić Vujić, predsjednica Udruženja "Eko put".

Ovo su samo neki od primjera posljedica odnosa prema prirodi i vlasti prema građanima.

Profesor Nedim Suljić, stručnjak iz oblasti hidrotehnike, ističe da je svako područje Bosne i Hercegovine specifično za sebe, pa samim tim i uzroci poplava.

- Stvar je u tome što imamo jako zastarjele odvodne kanalizacione sisteme koji se godinama ne održavaju, pogotovo kada je riječ o oborinskoj kanalizaciji. Imamo jako loše spojeve, začepljene odvodne sisteme, a povrh svega imamo i nelegalnu sječu šuma. I do nas samih, do građana Bosne i Hercegovine, da ne bacamo otpad na obale rijeka, da ne bacamo pogotovo kruti, čvrsti, veliki otpad, jer samim tim sprječavamo proticajnu moć, pogotovo kada naiđe poplavni talas - dodao je Suljić.

Kao ključni faktor u rješavanju svih navedenih uzroka poplava, profesor Suljić ističe neadekvatan odgovor vlasti i njihovu slabu koordinaciju na svim nivoima.

- Ono što je suština svega kod nas jeste da nema državnog ministarstva za vodoprivredu, nego je to svedeno na nivoe entiteta. Imamo u oba entiteta zakone o vodama koji su manje-više slični. Međutim, ni vodotoci ni poplave ne poznaju nikakve prirodne, niti administrativne granice između općina i entiteta, i tu je osnovni problem - dodao je Suljić.

Ukoliko političari, ali i građani Bosne i Hercegovine, ne osvijeste vlastitu odgovornost, izvjesno je da će se scenariji iz prethodnih godina, kada su u pitanju poplave u BiH, ponavljati.