Državna komisija u Njemačkoj otišla je i korak dalje te svim osobama mlađim od 60 godina, koji su primili prvu dozu AstraZeneca vakcine, preporučila da za drugu dozu biraju neku drugu vakcinu.
No, prof. dr. Vladimir Trkulja, profesor Farmakologije na Medicinskom fakultetu u Zagrebu, kaže kako su, bez obzira na utvrđene rizike, prednosti vakcine AstraZeneca daleko veće.
- Kada je riječ o trombotskim događajima u vezi s ovom vakcinom, govorilo se o dvije vrste. S jedne strane, radi se o klasičnim venskim trombotskim događajima, kao što su plućna embolija ili venski spletovi u glavi koji se također spominju. To je jedna priča, i tih slučajeva je bilo. S druge strane, bilo je ljudi koji su, osim što su imali tromboze, istodobno imali i krvarenja. Zajedničko im je to što im se smanjio broj krvnih pločica – trombocita. Za ljude kod kojih je zabilježen manjak trombocita nakon vakcinacije u roku od šest do osam dana, tu se nema šta više komentirati, i uzrok takvih zdravstvenih problema je vakcina – smatra Trkulja.
Male tromboze i sklonost krvarenju
Trkulja navodi i rezultate istraživanja provedenih u Njemačkoj, Austriji, Danskoj i Nerveškoj na nekoliko osoba koje su, nakon što su primile AstraZeneca vakcinu, dobile trombocitopeniju (bolest koja označava smanjeni broj trombocita u perifernoj krvi).
- U krvi tih osoba nađena su antitijela slična onima koji se vide u HIT-u. Radi se o stanju koje se zove – heparinom indicirana trombocitopenija (HIT). Za one koji ne znaju, heparin je lijek koji se jako puno koristi u bolnicama i koji ima mogućnost da kod otprilike jedne trećine liječenih izazove nastanak antitijela na vlastite trombocite koji ih aktiviraju. Potom se oni nakupljaju i izazivaju male tromboze i povećavaju sklonost krvarenju jer se trombociti potroše na te mikrotrombe – objašnjava Trkulja.
Hrvatski farmakolog naveo je i primjer čovjeka iz Siska koji je, kako kaže, umro prije pet ili šest sedmica nakon vakcinacije AstraZeneca vakcinom.
- Riječ je o mladom 33-godišnjem čovjeku koji je bio zdrav. Nakon vakcinacije imao je temperaturu, što je očekivana nuspojava, no, sedmog i osmog dana dobio je jake bolove u stomaku, što bi odgovaralo pojavi sitnih tromboza u organima u trbušnoj šupljini. Dvanaestog dana od vakcinacije dobio je krajnje neobično krvarenje u nadbubrežnu žlijezdu nakon čega je preminuo. Njega je ta vakcina vrlo vjerovatno ubila kao što je ubila i tri-četiri zdravstvena radnika u Norveškoj. Rekao bi da od otprilike stotinjak slučajeva o kojima se priča, u oko pet-šest slučajeva vakcina AstraZeneca bila je ta koja je uzrokovala smrt. Svi drugi slučajevi o kojima se govori, poput plućne embolije..., to je krajnje neobično, Evropska agencija za lijekove (EMA) i agencije država u kojima su se desili ti slučajevi, imali su uvid u to. No, ono što također treba znati jeste da, ako se osoba danas vakcinisala, a sutra dobila trombozu, to nema veze sa vakcinom jer za takav događaj mora postojati određen vremenski slijed da se stvari dese, te ima li drugih faktora koji su mogli biti uzrok tome – govori Trkulja.
Iako su iz EMA-e istakli kako su krvnim ugrušcima više sklone mlađe žene, odnosno mlađi od 60 godina života, Trkulja je mišljenja kako je nemoguće sa sigurnošću utvrditi veći rizik od nuspojava vakcine na temelju dobi i spola jer se nuspojave mogu javiti kod svih - mladih, starijih, muškaraca, žena.
No, činjenica je da su neke evropske zemlje odlučile tako da samo određena populacija može primiti AstraZeneca vakcinu.
- Nijemci su na svojih sedam do devet slučajeva uvidjeli da se radi o mlađim osobama, pa su reagovali po tome. No, trebamo se zapitati - da li je to stvarno tako - jer ovakva odluka ne pruža apsolutnu sigurnost onima koji se po njima mogu vakcinisati, niti ima dovoljno podataka da je vakcina sada apsolutno opasna za one ispod 65, 60 ili 55 godina života. Rekao bih da je to jedna približna, aproksimativna procjena, nekakvo nastojanje da se ponaša razumno u ovakvoj situaciji. No, kažem, to je njihova procjena – dodaje Trkulja.
Osvrnuo se i na to što zemlje Evropske unije nemaju jedinstven stav o primjeni AstraZeneca vakcine.
- Evropska unija je labava zajednica, a EMA ne funkcionira kao neki vrh naravni, bogomdani autoritet. EMA je navela da je njihova procjena takva i da ono što su rekli mora pisati u sažetku opisa svojstava lijeka. Neka veza očito postoji, ona je vrlo tanka, a svaka zemlja neka odluči kako hoće. Nijemci su odlučili kako su odlučili, u Hrvatskoj se nastavlja vakcinacija kao i do sada. Ljudi u Hrvatskoj osjećaju nelagodu, što je sasvim opravdano, jer im nikada niko nije dao odgovore na ono što ih zanima. U Hrvatskoj je slična situacija kao i u BiH – "lud-zbunjen". Navest ću vam banalan primjer. Ako odete na stranicu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo sa namjerom da nađete suvislu statistiku, ažurirane podatke o tome – koliko je do sada vakcinisano žena u dobi od 20 do 40 godina ili muškaraca, kakve su nuspojave..., uvidjet ćete da to ne postoji. Mi smo "banana države" i to je tako – navodi Trkulja.
Savjet onima koji se boje
Kaže kako ga ljudi često pitaju - smiju li se vakcinisati!?
- Vjerovatnost da nekoga pogodi COVID-19 i dobije teški oblik bolesti puno je izglednija nego da se neki problem desi sa ovom vakcinom. Onima koji se boje tromboze, najpametnije što mogu napraviti jeste da pet dana prije imunizacije jednom dnevno uzmu aspirin od 100 mg i 10 dana nakon vakcinacije. Aspirin ihibira ljepljenje trombocita. Kad osoba ide na operativni zahvat mijenjanja koljenskog zgloba ili kuka, ako nema profilakse, pet posto ljudi dobije ovakve venske tromboze. Sa aspirinom se to prepolovi ili smanji na minimum. Za takvu strategiju za sada nema nekih kliničkih studija, niti će ih vjerovatno biti, ali u njoj ima medicinske logike – pojašnjava.
Smatra kako su sve vakcine koje je odobrila EMA (Pfizer, Moderna, AstraZeneca i Johnson & Johnson) sigurne i učinkovite u zaštiti od COVID-19.
- Ne mogu ništa govoriti o Sputnik V i Sinopharm vakcinama, jer za njih nemamo kompletnu informaciju. No, činjenica je da se veliki dio svijeta njima vakciniše, ali niko ne zna šta se dešava. Vakcine koje su odobrene od EMA-e sve su usporedivo funkcionalne u smislu zaštite. Nuspojave su kod svih iste i to su klasične kratkotrajne pojave u prvih 24 ili 30 sati, kao što su bol na mjestu uboda, umor, slabost, temperatura – dodaje.
Na pitanje, zna li se pouzdano koliko, nakon vakcinacije, traje imunitet, kaže kako naučna zajednica u ovom trenutku nema pouzdan odgovor.
- Procjene su da bi osoba mogla biti zaštićena 10, 12, 13 ili 15 mjeseci. Da bismo znali koliko traje zaštita, morala bi se uzeti npr. grupa od milion stanovnika koji su vakcinisani u roku od mjesec. Njih bi trebalo u kontinuitetu pratiti i bilježiti koliko je novooboljelih među njima. U situaciji kada dođe signal da naglo počne rasti broj oboljelih, to bi ustvari bio trenutak prestanka efekta vakcine. Sve priče mjerenja antitijela su bezveze jer niko pouzdano ne zna koliko osoba mora imati antitijela da bi bila zaštićena – kazao je Trkulja.