Ljetni mjeseci donijeli su povećan broj saobraćajnih nesreća u kojima učestvuju vozači električnih romobila i mopeda. Iz Zavoda za hitnu medicinsku pomoć upozoravaju da svakodnevno zbrinjavaju povrijeđene, među kojima ima i osoba s teškim povredama koje zahtijevaju bolničko liječenje.

Sve češće se radi o padovima i sudarima koji završavaju ozbiljnim povredama glave, ekstremiteta i drugim povredama zbog kojih je neophodna hospitalizacija.

Također napominju da su među povrijeđenima sve češće djeca.

Stručnjak za saobraćaj i sudski vještak Mirzet Sarajlić za Faktor ističe da rast broja nesreća nije iznenađenje jer razvoj mikromobilnosti nije pratio razvoj zakonodavstva.

- Ekspanzija električnih romobila donijela je revoluciju u gradski prevoz, ali je istovremeno ogolila tromost našeg zakonodavstva. Dok su mopedi i bicikli godinama jasno regulisani, električni romobili na državnom nivou i dalje nisu definisani, što stvara pravnu nesigurnost i povećava rizik od povreda, posebno kod djece - kaže Sarajlić.

Objašnjava da je moped u Bosni i Hercegovini jasno definisan Zakonom o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima BiH. Podliježe registraciji, tehničkom pregledu i drugim zakonskim obavezama, dok električni romobili još nemaju jedinstven pravni status.

- U entitetu Republika Srpska romobil je prepoznat kao lako lično prevozno sredstvo, dok u Federaciji BiH postoje samo parcijalna rješenja na nivou pojedinih kantona ili općina. Takva različita pravila stvaraju pravnu nesigurnost jer ne mogu važiti u jednoj općini, a prestati nekoliko kilometara dalje - ističe on.

Posebno zabrinjava činjenica da državni zakon ne propisuje minimalnu starosnu granicu za upravljanje električnim romobilima.

- Zbog toga djeca svih uzrasta u Federaciji BiH legalno upravljaju romobilima. Upravo je to jedan od razloga zbog kojih iz Hitne pomoći dolaze alarmantni podaci o teškim povredama i hospitalizacijama djece. Potrebno je propisati minimalnu dob od 14 godina, uz odgovarajuću edukaciju ili nadzor za mlađe korisnike - smatra Sarajlić.

Dodaje da su električni romobili zbog svojih konstrukcijskih karakteristika znatno nestabilniji od bicikala i mopeda.

-  Mali točkovi lako zapinju za rupe, šahtove ili ivičnjake, što često dovodi do prevrtanja preko upravljača. Osim toga, vozač stoji, pa je težište visoko, zbog čega je vozilo nestabilnije pri naglom kočenju ili skretanju - objašnjava.

Sarajlić naglašava da rješenje nije zabrana električnih romobila, već njihovo jasno zakonsko regulisanje.

Predlaže da se električni romobili uvrste u Zakon o osnovama sugurnosti saobraćaja kao "laka lična električna vozila", te da za njih važe pravila slična onima za bicikle. To podrazumijeva vožnju biciklističkim stazama gdje postoje, odnosno uz desnu ivicu kolovoza kada ih nema, dok bi vožnju trotoarima trebalo ograničiti na brzinu hoda pješaka, odnosno najviše 10 kilometara na sat.

Kao primjer navodi Njemačku, gdje električni romobili imaju ograničenje brzine od 20 kilometara na sat, moraju imati svjetla, zvono i dva nezavisna kočiona sistema, a vožnja trotoarima je zabranjena. Slična pravila, uključujući minimalnu starosnu granicu i obavezne kacige za mlađe korisnike, primjenjuju i Danska i Francuska.

- Većina korisnika električnih romobila vozi odgovorno i poštuje pravila. Problem predstavlja neodgovorna manjina koja velikim brzinama prolazi kroz pješačke zone i ugrožava djecu i starije osobe. Zato rješenje nije stigmatizacija romobila, nego jasna pravila, edukacija i podizanje svijesti o rizicima njihove vožnje - zaključuje za Faktor sudski vještak saobraćajne struke Mirzet Sarajlić.