Federalna vlada ovih dana namjerava privesti kraju proces imenovanja direktora Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine, a prema nezvaničnim informacijama Faktora, postoji saglasnost unutar vladajuće koalicije da na čelo te finansijske institucije i definitivno zasjedne Muhamed Hasanović. 

Imenovanje bi moglo potrajati koju sedmicu dok se ispoštuju sve procedure. Hasanović, kadar Socijaldemokratske partije (SDP), prema ranije provedenoj konkursnoj proceduri bio je prvorangirani kandidat. Uprkos spekulacijama kako će od njegovog imenovanja odustati, saznajemo da proces ide upravo u suprotnom smjeru.

Aktuelni zamjenik ministra finansija u Vijeću ministara BiH Hasanović nema nikakvih formalnih prepreka da u konačnici i dođe na čelo Porezne uprave, ali time bi se otvorio drugi, ogroman problem, u vezi s pozicijom koju sada obnaša. 

Ukoliko Hasanović bude imenovan na čelo PUFBiH, pozicija zamjenika ministra finansija i trezora u Vijeću ministara BiH ostaje upražnjena. Ovakva opcija znači i da neće biti nijednog Bošnjaka u vladajućoj strukturi kada je u pitanju resor finansija, počevši od nivoa entiteta do Vijeća ministara i Uprave za indirektno oporezivanje, a koji može značajnije utjecati na odluke u toj oblasti. Izuzetak je jedino Zijad Krnjić, član Upravnog odbora UIO, kojeg zbog posljednjih odluka u UO podržava većinska javnost u FBiH i opozicija, ali istovremeno kritiziraju iz HDZ-ovog i SNSD-ovog koalicionog partnera Trojke.

Odlazak Hasanovića iz Ministarstva finansija BiH znači da je Srđan Amidžić, ministar finansija i SNSD-ov "blokator" u državnoj vlasti, taj koji odlučuje sam o mnogim krucijalnim pitanjima i da ne postoji rezervna mogućnost da, ukoliko Amidžić ne potpiše određene akte, da ih može potpisati zamjenik. 

Mogućnost da u kratkom roku Hasanović dobije zamjenu u Ministarstvu finansija i trezora BiH nije izvjesna. Taj proces bi bio blokiran kao što je sada blokirano imenovanje ministra sigurnosti BiH. 

Između ostalog, odlazak Hasanovića iz Ministarstva finansija BiH u ovom momentu značilo bi i moguću blokadu održavanja narednih izbora, kao i finansiranje bilo kakvih potreba Centralne izborne komisije (CIK) u vezi s izbornim procesom. To znači da bi dopune Zakona o finansiranju institucija Bosne i Hercegovine koje je nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt, bile mrtvo slovo na papiru, a upravo te izmjene Zakona dale su zamjeniku ministra finansija šire ovlasti i spriječile blokade kojima su skloni ministar Amidžić i SNSD. 

Naime, ukoliko ministar finansija i trezora BiH nije u mogućnosti ili neće da izvrši zahtjev CIK-a za finansiranje izbora u propisanom roku, zamjenik ministra će izvršiti takav zahtjev, jer njegov potpis po Schmidtovim izmjenama garantira da neće doći do blokade. Ako Amdžić ponovo bude blokirao, a zamjenika ministra nema - zaključak se sam nameće.