U proteklih godinu Sud Bosne i Hercegovine nije izrekao nijednu presudu za genocid počinjen u julu 1995. u Srebrenici, dok je Državno tužilaštvo podiglo samo dvije optužnice, što pojačava višegodišnje nezadovoljstvo porodica žrtava, koje još traže oko 800 osoba.

U dvije optužnice Tužilaštvo BiH obuhvatilo je 11 bivših pripadnika Vojske Republike Srpske (VRS) koji su pomagali u izvršenju genocida učestvovanjem u ubistvima na području Srebrenice, Zvornika, Vlasenice i Šekovića.

Fadila Efendić iz Udruženja “Srebreničke majke” smatra da Državno tužilaštvo za predmete genocida pokazuje sve manje interesovanja.

- Niko od majki Srebrenice nije i ne može biti zadovoljan predmetima koji se pred sudovima vode za genocid. Svake godine sve je manje suđenja i sve manje nade da ćemo dočekati pravdu mi majke, koje jedna po jedna nestajemo. Glavni krivac je Tužilaštvo, koje ispunjava političke želje umjesto da zadovoljava pravdu - kaže Efendić za Detektor.

Vrlo sličnu izjavu godinama daju i druge majke, ali Tužilaštvo BiH nije imalo komentar na njihove stavove. U protekloj godini podiglo je dvije optužnice za pomaganje u genocidu. To je jedna optužnica više u odnosu na godinu ranije.

Tokom 2020. iz Tužilaštva BiH su naveli da imaju 17 predmeta u kojima istražuju ukupno 67 osoba osumnjičenih za genocid i ratne zločine počinjene na području Srebrenice u i nakon jula 1995. godine. Od tada su do danas podigli šest optužnica, dok je tokom ovih godina u Državnom sudu izrečeno isto toliko presuda.

Pravnici koji zastupaju u predmetima pred Sudom BiH kao jedan od razloga navode vrijeme. Previše je godina prošlo od genocida i drugih zločina u Srebrenici, a uz to su preminuli brojni optuženi i svjedoci.

Ali, prema mišljenju advokatice Lejle Čović, upravo to treba biti razlog da ovi predmeti budu prioritet u radu, kako je i predviđeno Revidiranom strategijom za rad na predmetima ratnih zločina.

- Ukoliko želimo doći do tranzicijske pravde, pomirenja na ovim prostorima, pa i smiraja za žrtve i njihove preživjele, kapaciteti Tužilaštva BiH moraju biti snažniji u pogledu istraga i optužnica za ratne zločine, a posebno genocid - govori Čović.

Za obje podignute optužnice suđenja su počela ove godine.

Suđenje peterici nekadašnjih komandanata i pripadnika VRS-a optuženih za genocid u Srebrenici ubijanjem 65 Bošnjaka na području Šekovića i Vlasenice u julu 1995. godine, počelo je u aprilu. U ovom predmetu optuženi su Ratko Vujović, Ljubomir Vlačić, Vitomir Pepić, Milovan Ognjenović, Goran Višković, Željko Dupljanin i Vlastimir Golijan.

Optužnica obuhvata pogubljenja zarobljenika, nakon napada na Srebrenicu 11. jula, na tri lokacije – dvije na području Bišine u Šekovićima, lokalitet Hašimova rupa – jama Pola, gdje je 19. jula ubijeno 20 muškaraca, te livade zvane Doline-Krajevi, gdje je 23. jula pogubljeno 39 ljudi, kao i na lokalitetu Jarovlje kod Piskavice u Vlasenici, gdje je neutvrđenog dana u drugoj polovini jula ubijeno pet muškaraca i jedna žena.

Suđenje je u julu počelo i šestorici nekadašnjih visokih dužnosnika i pripadnika Zvorničke brigade VRS-a.

Miloš Ristić i Sreten Milošević su optuženi s Mladenom Mihajlovićem, Dragojem Ivanovićem te Stanojem i Miloradom Birčakovićem da su – za vrijeme širokog i sistematičnog napada VRS-a i Ministarstva unutrašnjih poslova na području Zaštićene zone Ujedinjenih nacija Srebrenica, u svojstvu nekadašnjih visokih dužnosnika i pripadnika Zvorničke brigade – svjesno pružali pomoć pripadnicima udruženog zločinačkog poduhvata u počinjenju genocida nad žrtvama bošnjačke nacionalnosti.

Tužilaštvo je ranije navelo da su optuženi učestvovali u zarobljavanju i prisilnom zatvaranju više od 800 bošnjačkih muškaraca i dječaka u fiskulturnu salu škole “Grbavci” u Orahovcu, te operaciji transporta zarobljenika na mjesto strijeljanja na lokalitetima u blizini škole, gdje je ubijeno više od 800 žrtava, a tijela su – pomoću mehanizacije – ukopavana u dvije masovne grobnice.

Umjesto odgovora na komentar o smanjenom broju optužnica, iz Tužilaštva su Detektoru dostavili ukupnu statistiku o radu, prema kojoj su za sve zločine u BiH optužili 1.100 osoba, među kojima je više od 40 optuženih za krivična djela povezana s genocidom i dešavanjima u Srebrenici i njenoj okolini u julu 1995. godine.

- U Tužilaštvu BiH, u Posebnom odjelu za ratne zločine, u 2023. godini podignuto je 17 optužnica protiv ukupno 70 lica. U prošloj godini optužnicama su obuhvaćeni događaji u i oko Srebrenice u julu 1995. godine, u kojima je ubijeno preko 865 žrtava, što pokazuje da se radilo o izuzetno složenim predmetima - navodi se u odgovoru Tužilaštva.

Za Srebrenicu ostaje isti broj godina zatvora kao i prošlog jula. Prema podacima Detektora, deset osoba optuženih za genocid i druge zločine u Srebrenici nedostupno je bh. pravosuđu.

U Srbiji nije donesena niti jedna presuda od prošlog jula, kao ni u Sudu BiH.

Iz Tužilaštva BiH kažu da je segment regionalne saradnje u borbi protiv nekažnjenosti ratnih zločina izuzetno bitan jer “u regionu postoji više stotina osumnjičenih osoba”.

Mnogi su faktori koji utiču na sve manje suđenja u predmetima genocida, smatra Miodrag Stojanović, bijeljinski advokat.

- Zašto nije bilo više istraga stvar je Tužilaštva, a tu možemo govoriti o raznim problemima. Od nedostatka ljudi koji se bave tim istragama, do kompleksnosti samih predmeta, za koje prije podizanja optužnice treba jedna vrlo ozbiljna istraga, pa i proteka vremena i smrti svjedoka - kaže Stojanović.

Haški tribunal, Sud BiH te pravosuđa u Srbiji i Hrvatskoj do sada su osudili 54 osobe na 781 godinu i pet doživotnih kazni zatvora – za genocid, zločine protiv čovječnosti i druge zločine počinjene u Srebrenici u julu 1995. godine. 

Presudama je utvrđeno da je u julu 1995. ubijeno između 7.000 i 8.000 Bošnjaka iz Srebrenice i njene okoline, kao i da je veliki broj žena, djece i starijih osoba prisilno preseljen. Žrtve su nakon egzekucija bile pokopane u primarnim grobnicama, a kasnije su iskopane i ponovo pokopane u sekundarnim grobnicama, tokom septembra i oktobra 1995. godine.

U BiH se, prema podacima Instituta za nestale osobe, još uvijek traga za oko 800 ubijenih Srebreničana, a u udruženjima porodica žrtava sve je veća bojazan da mnogi neće biti pronađeni.

- Ja sam muža Hameda ukopala na prvoj kolektivnoj dženazi 1998. – sa nekompletnim tijelom pronađenim u grobnici Jadar. Sina Fejzu ukopala sam 2013. sa samo dvije pronađene kosti. Problem je što mnoge majke, već 29 godina od genocida, nemaju nikakvu informaciju o svojim sinovima, braći, muževima... Nema novih grobnica, nema novih informacija. Sve je to razlog našeg nezadovoljstva u rad institucija koje se bave ovim procesima - kaže Fadila Efendić.

Nakon što je visoki predstavnik u BiH nametnuo izmjene Krivičnog zakona BiH prema kojima je negiranje zločina zabranjeno, a kažnjivo i slavljenje ratnih zločina, Državno tužilaštvo podiglo je dvije optužnice protiv Vojina Pavlovića iz Bratunca.

Optužen je za izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti, odnosno odobravanje i pokušaje opravdavanja genocida u Srebrenici. Pavlović se tereti da je od juna pa do 12. jula prošle godine na području Srebrenice i Bratunca, u vrijeme dženaze i obilježavanja godišnjice genocida u Srebrenici, kao predsjednik Upravnog odbora Udruženja “Istočna alternativa” iz Republike Srpske, postavljao plakate kojima je odobravao izvršenje genocida.

- Svjesno i voljno je odobravao izvršenje krivičnog djela genocida, ističući plakate na kojima se javno odobrava i pokušava opravdati zločin utvrđen pravomoćnim presudama MKSJ-a i Suda BiH - navedeno je u saopćenju Tužilaštva BiH.

Dalje se u saopćenju navodi da je Pavlović pokušao opravdati zločin genocida organizovanjem javnog skupa, javnosti učinio dostupnim plakate za održavanje skupa, a potom na samom javnom skupu držao govor kojim se odobrava i pokušava opravdati zločin genocida utvrđen pravosnažnim presudama Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) i Suda BiH.

Po drugoj optužnici, 10. marta 2023. godine u Bratuncu je veličao osuđenog za genocid.

- Kao predsjednik Upravnog odbora Udruženja ‘Istočna alternativa’ Republike Srpske, kao i stanovnik Bratunca, postavio je transparent s likom i ispisanom porukom u kojoj se veliča i podržava osoba osuđena za ratne zločine - ističe se u ranijem saopćenju Državnog tužilaštva.

Ovime je, kako se navodi, izazvao uznemirenje i strah kod većeg dijela stanovnika na tom području, koji su vidjeli postavljeni transparent u centru grada, a posebno kod povratničke populacije, koja je pretrpjela teška stradanja u proteklom ratu.

Oba predmeta su u toku pred Sudom BiH.