Prošla su skoro dva mjeseca od razrješenja Nenada Nešića s funkcije ministra sigurnosti Bosne i Hercegovine, a prošli su i zakonski rokovi u kojim je trebalo imenovati novog.

No ne bi bio prvi put da rokovi iz Zakona o Vijeću ministara Bosne i Hercegovine budu prekršeni.

Predsjedavajuća Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjana Krišto (HDZ) je mnogo nakon predviđenih rokova donijela odluku o imenovanju Gorana Selaka na mjesto Nešića, koji se nalazi u pritvoru u Vojkovićima.

Hitna sjednica Zastupničkog doma, na kojoj su se zastupnici trebali izjasniti hoće li Selaka i potvrditi, otkazana je jučer malo prije nego što je trebala početi jer je Selak odustao, a Krišto povukla svoju odluku. Selak je, inače, bio prijedlog SNSD-a Milorada Dodika. 

Sada ostaje dilema u kojim rokovima Krišto treba ponuditi novo ime. U tom je smislu interesantna jedna odredba Zakona o Vijeću ministara BiH.

Ovaj zakon tretira pitanje novih rokova, ali očito na način koji svako može tumačiti drugačije, u zavisnosti ko ga tumači. Ono što je interesantno je da član ovog zakona spominje i obavezu predsjedavajuće da podnese ostavku.

- Ako Zastupnički dom ne potvrdi odluku predsjedavajućeg Vijeća ministara o imenovanju ministra ili zamjenika ministra, predsjedavajući Vijeća ministara dužan je u roku ne dužem od osam dana imenovati drugu osobu na to mjesto i takvu odluku dostaviti na potvrdu Zastupničkom domu, ili podnijeti ostavku – piše u članu 11.

Sadašnja situacija je takva da Zastupnički dom zapravo nije ni održao sjednicu pa je pitanje može li se reći da nije potvrdio imenovanje Selaka.

- Razna su tumačenja. Nedorečeno je. Logično bi bilo da, ako je povukao kandidaturu, mora da se ispoštuje drugi kandidat. Sve zapravo sada zavisi od volje HDZ-a, jesu li odlučili da idu bez Dodika – stava je Nenad Grković, zastupnik stranke Za pravdu i red u Parlamentarnoj skupštini BiH.

Upravo su opozicija iz RS-a, kojoj pripada i ova stranka, te Trojka (SDP, Naša stranka i NiP) Borjani Krišto jučer uputili inicijativu da za ministra sigurnosti imenuje Nebojšu Vukanovića, lidera stranke Za pravdu i red i zastupnika u NSRS-u.

Saša Magazinović, šef Kluba zastupnika SDP-a, je na pitanje da li Krišto u roku od osam dana treba ponuditi novog ministra ili podnijeti ostavku imajući u vidu da njena odluka nije ni bila na raspravi u Zastupničkom domu, odgovorio da je to stvar tumačenja zakona.

- Ja kako gledam, shvatam da je to (odluka o imenovanju Selaka) došlo do Zastupničkog doma – dodao je Magazinović.

Isto pitanje smo postavili i Predragu Kožulu, koji je i predsjedavajući Kluba zastupnika HDZ-a i predsjedavajući parlamentarne Komisije za pripremu izbora Vijeća ministara BiH, kroz koju "prolazi" odluka o imenovanju ministra prije nego što dođe pred zastupnike.

Nije nam odgovorio na konkretno pitanje, ali jeste, moglo bi se reći, između redova poručio šta bi se moglo dešavati.

- Ministarstvo sigurnosti funkcionira u skladu sa članom 14. Zakona o Vijeću ministara BiH. Podsjećam Vas na identične situacije u prethodnim mandatima - nakon ostavke ministara Juska i Lučića – kratko je odgovorio Kožul.

Članom 14. o kojem govori Kožul propisano je da zamjenik ministra obavlja dužnost ministra od dana podnošenja ostavke ministra do dana kada ministrov nasljednik preuzme dužnost. Trenutno dužnost ministra sigurnosti obavlja zamjenik Ivica Bošnjak. 

Kada je u pitanju razrješenje Miloša Lučića s pozicije ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH, ono se desilo 12. decembra 2022. Mjesec i po kasnije je imenovano novo Vijeće ministara BiH, a time i novi ministar. Dakle, zamjenik ministra je obavljao dužnost ministra otprilike mjesec i po.

U slučaju Ismira Juske, on je ostavku na poziciju ministra komunikacija i prometa BiH podnio krajem 2018. godine zbog imenovanja u Vladu Kantona Sarajevo nakon održanih izbora. Njegov zamjenik je preuzeo dužnost ministra, ali na duži period neko Lučićev zamjenik. Naime, novo Vijeće ministara BiH, a time i novi ministar komunikacija i prometa, imenovani su tek godinu kasnije, decembra 2019, zbog političkih neslaganja.

Na čelu Vijeća ministara u momentu Juskove ostavke bio je Denis Zvizdić, a u momentu Lučićevog razrješenja Zoran Tegeltija.

No ono što je bitno jeste da član 14. na koji se poziva Kožul propisuje malo šire od onoga na šta se aludiralo, i ne predviđa da zamjenik miinstra obavlja dužnost ministra do kraja mandata. Član 14. propisuje da predsjedavajući Vijeća ministara imenuje ministrovog nasljednika "najkasnije u roku od 15 dana od dana podnošenja njegove ostavke".

Zakonski rok od 15 dana u ovom i prethodnim mandatima nije ispoštovan.