Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, iako je od Zemaljskog muzeja BiH (ZMBiH) u rekordnom vremenu dobila finansijski izvještaj za 2023. godinu i prvih šest mjeseci za 2024. godine, još se nije oglasila koji su razlozi ovakvog zahtjeva i potraživanja. 

To je za Faktor potvrdio Mirsad Sijarić, direktor Zemaljskog muzeja, i kazao da nisu dobili nikakav odgovor. Podsjetio je i da su "izvještaj tražili u momentu kada se rješavalo pitanje Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH".

- Tražili su te podatke od svih nas koje je osnovala država. Zašto ne znamo, nismo dobili nikakav odgovor, a pretpostavljam da nećemo ni dobiti. Oni su u toj koliziji sa sobom, ne znaju šta rade, reaguju napamet, brzinski, i nemaju nikakvo neko ozbiljno rješenje - govori Sijarić. 

Podsjeća da je "situacija u Zemaljskom dodatno pogoršana donošenjem Zakona o privremenom sufinansiranju institucija kulture i obrazovanja čiji je osnivač BiH (tzv. lex specialis) u kojem eksplicitno stoji da je Zemaljski muzej BiH "sufinansiran putem Rektorata UNSA", a u isto vrijeme, i na istom mjestu, ne stoji da se zapravo radi o 43,75 posto troškova, navedenih u tom ugovoru".

- Navedeni zakon služi kao izgovor da se ZMBiH umanje sredstva od drugih nivoa vlasti, što se uspješno i provodi u praksi protekle dvije godine - ističe Sijarić.

Iako je Zemaljski muzej BiH posljednjih godina napravio nevjerovatne projekte poput vraćanja stalne postavke "Bosna i Hercegovina u prethistorijsko doba" na Odsjeku za arheologiju, priredio izložbe i evente, ugostio brojne domaće i strane goste, svu zaradu, pojašnjava Sijarić, "moraju davati za plaće". 

- To što imamo od Univerziteta 43 posto za plaće nije dovoljno, jer kada to sabereš, da bi isplatili plaće, mi moramo skupiti svaki mjesec još  60.000 KM. Za uspješan rad, nagradili su nas tako što su nam smanjili prihode. Ovaj ugovor sa Univerzitetom služi kao odličan izgovor Federaciji BiH i državi da nam ništa ne daju za plaće jer kažu, "aha ovi su riješeni po ovom ugovoru, i ne trebamo im davati više za plaće". Ustvari su oni uzeli nama i dali Nacionalnoj i univerzitetskoj biblioteci koliko ja vidim - kaže Sijarić.

Tokom ljeta im nije bio problem zaraditi dio koji im je falio za plaće, ali, upozorava Sijarić, "brine ih dolazak hladnijih dana, perioda kada u Sarajevu nema velikog broja turista".

- Sigurno će biti problem. Mi smo do sada isplatili sve plaće, ali za ove zadnje nisam siguran da li ćemo moći. Ali, suludo je da mi ono što zaradimo, mi bi to trebali investirati u muzej, da ne kažem da povećamo plaće, nego da investiramo u muzej, nešto da napravimo, šta god, ali ne, to su značajna sredstva  koja dajemo za plaće radnicima, dok svi ostali, pokrivaju iz nekog budžeta, ovako ili onako. Što si bolji, to si gori, u najkraćem - poručio je Sijarić.