Djeca od "malih nogu" treba da se uče i navikavaju da čitaju knjige.

Da je to od izuzetnog značaja za cijeli njihov život, kaže Amela Đelilović-Malešević, diplomirana bibliotekarka i Voditeljica Službe za rad sa korisnicima bibliotečkih usluga Javne ustanove Biblioteka Sarajeva.

- Kada bih govorila kao neko zaposlen u JU Biblioteka Sarajeva, onda bih istakla da mi u svojim svakodnevnim aktivnostima, na odjeljenjima koji su mješovitog tipa i na isključivo dječijim odjeljenjima, organiziramo različite programske sadržaje kako bismo prilagodili čitanje djeci i kako bismo im približili radost i ljepotu čitanja. Redovno se organiziraju čitalački programi, edukativne i kreativne radionice, gdje kroz igru i kreativnu zabavu djeca nešto pročitaju zajedno, nakon toga ilustruju i razgovaraju sa svojim vršnjacima, učesnicima radionice i bibliotekarima – priča Đelilović-Malešević.

Ističe kako Biblioteka Sarajeva nabavlja različitu literaturu, slikovnice, dječije knjige, onako kako je u mogućnosti, s obzirom na budžet kada je u pitanju kupovina knjiga.

- A svakako i mi svi koji radimo sa djecom, da li smo bibliotekari, pedagozi, psiholozi, da li roditelji, starija braća ili sestre, trebamo davati svakodnevni primjer djeci. Poruka roditeljima je da, iako možda ne žele da čitaju, odvoje možda dvadesetak minuta svog vremena da nešto zajedno pročitaju i da pruže primjer svojoj djeci. Mislim da mi, odrasli, ako ne čitamo i ne damo takav primjer djeci, onda ne mogu ni oni ništa naučiti od nas – ističe bibliotekarka.

Đelilović-Malešević kaže kako ima dvije kćerke kojima svakodnevno čita, te iako su različitog uzrasta obje pokazuju interesovanje za knjige.

- Djecu treba okružiti knjigama, dovoditi ih u biblioteke, onoliko koliko je čovjek u mogućnosti, treba ih odvesti i u knjižare. Znam da je situacija posebna i zbog izlazaka vani, zatim da knjige nisu jeftine, ali godišnja članarina u biblioteci iznosi 15 KM. Može se doći, pogledati šta to biblioteka nudi, izdvojiti novac, učlaniti se, a na dječijim odjelima ima zaista krasnih knjiga, enciklopedija, slikovnica koje su zvučne, mirisne, koje imaju prekrasne ilustracije i na pravi način pokazati djeci šta je to biblioteka. Ranije vjerovatno, prije 20 i više godina je biblioteka bila mjesto gdje su vladali mir i tišina, ali sada biblioteke postaju mjesto druženja, susreta i razmjenjivanja različitih pozitivnih ideja – kaže sagovornica.

Ističe da je važno da se djeci stvara navika da čitaju.

- Mi smo imali u našem američkom kutku, po uzoru na evropske i na američke biblioteke, čitalački program pod nazivom Bebe vole biblioteku, gdje su bebe od sedam mjeseci do druge godine života dolazile sa mamama i tatama i čitali knjige, imali smo prilagođene knjige, mekane, presvučene plastikom, namjenski knjige za bebe koje one mogu pipati, listati, kako bi primijećivali boje, nijanse na tim ilustracijama. Važnost služenja knjigom prije samog čitanja je velika – kaže bibliotekarka.

Kaže da djeca treba da se druže sa knjigom i u tom predčitalačkom dobu.

- Oni zavole knjigu i kasnije sami ili uz pomoć roditelja, bibliotekara ili starijih braće i sestara uče da grade svoj sopstveni svijet mašte, upotpunjuju svoj vokabular. Te im vještine poslije pomažu da uče i u osnovnoj, srednjoj školi, da budu akademski građani, da budu dio društva znanja. Čitanje im pomaže u cijelom životu – navodi.

Biblioteka Sarajeva iz godine u godinu pravi velike korake u cilju podsticanja najmlađih da se s knjigom druže od najranije dobi organizirajući različite programe i aktivnosti za djecu, mlade i naravno roditelje.

- Sve je popularniji trend da generacije mladih roditelja svoju djecu upisuju u biblioteku od najranije dobi. Svake godine realizuju se posebni projekati u toku zimskog i ljetnog raspusta kako bi djeca i mladi uzrasta od 4 do 14 godina edukativno i kreativno proveli svoje slobodno vrijeme u biblioteci, družeći se sa vršnjacima i osobljem biblioteke. U Dječijoj biblioteci Radićeva svakodnevno se realizira program namijenjen djeci predškolskog uzrasta u toku školske godine, a trenutno su sve aktivnosti premještene u virtuelni svijet te se svakog ponedjeljka tačno u podne družimo uz "Stihopriče" – pojašnjava.

Kaže da iz dosadašnjeg iskustva zaključuju da djeca rado posjećuju biblioteku, i da ponosno svaki dan nose kući slikovnicu, knjigu po svom izboru ili po preporuci bibliotekara, prijatelja, roditelja.

- Jedan od naših mnogih ciljeva je da najmlađoj populaciji približimo knjigu - slikovnicu na jedan popularniji, interesantniji način, a to je kroz kreativno i edukativno druženje. U toku raspusta djeca čitaju ono što nisu stigla u toku godine od školskih obaveza, čitaju ono što vole i u većini slučajeva ono što nije obavezna lektira mada ima učenika i osnovih i srednjih škola koji rado čitaju propuštene lektire ili čitaju ono što ih čeka kao obavezno štivo u narednom periodu. Shodno svojim afinitetima i književnim ukusima čitaju različite naslove kao što su djela nagrađivanih autora dječije književnosti: David Walliams, Sanja Polak, Bianca Pitzorno, Nura Bazdulj Hubijar, Branko Ćopić, Sanja Plić, Sara Mlinovski, Mirsad Bećirbašić, Liz Pichon, Kinney Jeff, Enid Blyton; zatim inspirirajuće naslove poput "Priče za laku noć za djevojčice buntovnice" ; serijal Harry Potter je podjednako interesantan kako djeci tako i mladima; mlađi čitaoci čitaju slikovnice i ilustrirane enciklopedije za djecu, različite izbore bajki i drugih fantastičnih priča – navodi sagovornica i dodaje:

- Tinejdžeri svakodnevno pozajmljuju knjige iz biblioteke, ovisno o afinitetima: vampiri - saga Sumrak od Stephanie Meyer; saga Noćna škola od Daugherty, Christiy J., "Igra prijestolja" autora G.R.R. Martin kao i romani autora Stephena Kinga, ali mladi žele čitati i klasike koji nisu u lektiri - Tolstoj, Dostojevski, Mann. Tinejdžeri čitaju stripove koji su dio interesante zbirke stripova koje se nalaze na pozajmnim odjeljenjima Multimedijalni centar Mak i Dobrinja.