VEZANI TEKST - Amerika se vraća na Balkan: Kome Biden šalje poruku najavom sankcija

Prvi je što je vrlo brzo, pet mjeseci od preuzimanja mandata, aktivirao svoju administraciju na čelu sa zamjenikom pomoćnika američkog državnog sekretara u Uredu za Evropu i Euroaziju Matthewom Palmerom.

Drugi što SAD ne idu u ovu "mekanu" diplomatsku ofanzivu same kao što je bilo primjera radi u slučaju Aprilskog paketa, već zajedno sa EU oličenoj u liku i djelu  direktorice za Zapadnu Evropu, Zapadni Balkan, Tursku i Ujedinjeno Kraljevstvo u Evropskoj službi za vanjske poslove (EEAS) Angeline Eichhorst.

Palmer i Eichhorst su poručili i poziciji i opoziciji u Bosni i Hercegovini da je 2021. godina ključna, te da će se vratiti za nekoliko mjeseci da vide rezultate vezano za izmjene Izbornog zakona BiH.

Poruka je "uradite to sami". Ali, ova poruka je za sada blaga, upakovana u diplomatski celofan.  

Početkom juna, Biden je dao naredbu da se pojačaju sankcije za sve one koji doprinose destabilizaciji situacije na Zapadnom Balkanu. Kao razlog toga, istakao je veliku rasprostranjenost korupcije u vladama i institucijama u zemljama Balkana.

Stoga, ne treba začuditi ako nakon sljedeće posjete Palmera i Eichhorst Bosni i Hercegovini uslijede sankcije.

U fokusu ove posjete jeste reforma izbornog zakonodavstva, odnosno izmjene Izbornog zakona BiH ali i Ustava BiH.

VEZANI TEKST - Izetbegović o Izbornom zakonu: Što prihvate opozicione stranke, prihvatit će i SDA

Nakon što je Evropski parlament prije desetak dana usvojio Rezoluciju u kojoj je odbio amandmane Hrvatske koji se odnose na takozvanu konstitutivnost naroda, lider SDA Bakir Izetbegović je dobio dodatni vjetar u leđa i u ovom ciklusu razgovora o izmjenama Izbornog zakona i Ustava BiH ima najbolju startnu poziciju.

Pitanje reforme izbornog zakonodavstva i Ustava BiH ne dotiče posebno stranke iz bh. entiteta Republika Srpska, i jedino što ih zanima jeste da izbor članova Predsjedništva BiH bude direktan kao i do sada, a ne iz Parlamentarne skupštine BiH. Tu je i prijedlog lidera SNSD-a Milorada Dodika da će Republika Srpska imati jednu novu inicijativu koja se odnosi na to da predsjednik RS-a i član Predsjedništva BiH iz RS-a bude ista osoba.

Ovaj njegov prijedlog je politički jako opasan, jer nastoji predstaviti državu Bosnu i Hercegovinu, kao "državnu zajednicu nastalu u Dejtonu spajanjem dva entiteta, a entitetskog predsjednika kao državnog zvaničnika". Prijedlogom da predsjednik entiteta Republika Srpska automatizmom bude i član Predsjedništva BiH, pokušava se na mala vrata osigurati entitetu, koji je tek jedna administrativna jedinica u okviru države Bosne i Hercegovine, međunarodno priznanje i legitimitet. No, ne bi bilo prvi put da Dodik "ispaljuje političke bombe", kako bi dodatno zakomplicirao inako kompleksnu političku situaciju u Bosni i Hercegovini, a sebe ovakvim prijedlozima prikazao kao "najvećim Srbinom" što koristi kako bi povratio narušen kredibilitet među svojim glasačkim tijelom i unutar vlastite stranke. 

Sve ostalo, kada je riječ o izmjenama Izbornog zakona BiH jeste između Bošnjaka i Hrvata, odnosno pitanje političara u Federaciji BiH.

Prijedlog SDA koji je predsjednik ove stranke uputio svim parlamentarnim strankama u BiH, jednom dijelom oslanja se i na Aprilski paket. Ima tu prostora za razgovore i konsenzus.

Za razliku od tvrdog i čvrsto zakovanog prijedloga predsjednika HDZBIH i „privatne udruge“ HNS Dragana Čovića, koji ni po cijenu sankcija, neće odustati od prijedloga koji vodi ka podjeli ove države, a to je stvaranje etno-nacionalnih teritorija, kroz legitimno političko predstavljanje gdje Hrvati glasaju isključivo za Hrvate, a Bošnjaci isključivo za Bošnjake.

Iako to nije uspio izlobirati u Evropskom parlamentu preko Željane Zovko i zastupnika iz Hrvatske, i iako ga zdušno podržava njegov partner Milorad Dodik, Čović se neće odreći zacrtanog.

Ne samo zato što mu je jedini cilj da zasjedne u fotelju Predsjedništva BiH i preuzme punu kontrolu nad Domom naroda Parlamenta FBiH, već što bi time sebi potpisao "smrtnu političku presudu" u vlastitoj stranci.  

VEZANI TEKST - Evropski parlament izglasao Rezoluciju o Bosni i Hercegovini, odbijeni amandmani Hrvatske

Palmer i Eichhorst su ovoga puta tom "mekanom diplomatijom" malo "zavrnuli ruke" političarima na vlasti, dok su opoziciju pozvali na radni ručak. Bilo je tu smijeha, šale, deserta, ali su na kraju svi oni osim selfija dobili i poruku, da eto ipak trebaju glasati za ono što dogovore Izetbegović i Čović.

Osim što su predsjednici/predstavnici Naroda i pravde, SDPBiH, SBB-a i Naše stranke, Elmedin Konaković, Nermin Nikšić, Fahrudin Radončić i Sabina Čudić osuli paljbu nakon ručka, prvenstveno po Izetbegoviću, a nešto malo i po Čoviću, uz gromoglasne poruke da oni vode ovu zemlju u konačne podjele, nikakvog konkretnog prijedloga ili rješenja od njih javnost nije dobila.

Ono na što se opozicija isključivo bazira, bez ikakvih zadiranja u teške političke teme, jesu tehničke izmjene Izbornog zakona BiH, koje se već razmatraju na Interresornoj radnoj grupi i koje je izradila Centralna izborna komisija BiH.

Naredna posjeta Palmera i Eichhorst mogla bi da ne bude kao ova, a i ručak i selfiji za opozicionare bi mogli izostati. Na "jelovniku" bi se vrlo lako mogle naći sankcije.