Nacionalne i EU vrijednosti

Može li BiH biti jedna izborna jedinica, šta o tome kaže dr. Trnka i kako se glasalo 1990. godine

Presuda u predmetu Kovačević pred Sudom u Strazburu, između ostalog, aktuelizirala je i dilemu da li Bosna i Hercegovina može biti jedna izborna jedinica, kada je u pitanju izbor članova Predsjedništva BiH.

VEZANI TEKST - Tragom vijesti iz Strazbura: Nova presuda Evropskog suda za ljudska prava ruši snove HDZ-a

Takav slučaj bio je na prvim višestranačkim izborima u Bosni i Herccegovini, održanim 18. augusta 1990. godine.

Šestog augusta 1990. Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine raspisala je izbore za članove republičkog parlamenta te članove Predsjedništva SRBiH. Za izbor članova Predsjedništva cijela SRBiH bila je jedna izborna jedinica.

Na izborima su izabrani sljedeći članovi Predsjedništva SRBiH: Fikret Abdić (SDA, Musliman), Alija Izetbegović (SDA, Musliman), Biljana Plavšić (SDS BiH, Srpkinja), Nikola Koljević (SDS BiH, Srbin), Stjepan Kljujić (HDZ BiH, Hrvat), Franjo Boras (HDZ BiH, Hrvat), Ejup Ganić (SDA, ostali - Jugosloven). Najveći broj glasova dobio je Fikret Abdić, čak 1.045.539.

Profesor ustavnog prava Kasim Trnka prisjetio se Općih izbora 1990. godine ističući da su tada Ustav i izborni sistem bili drugačiji.

- Svaki je građanin mogao glasati za onog za koga je smatrao da je potrebno. Birala su se dva Muslimana, dva Hrvata, dva Srbina i jedan iz reda "ostalih".

Bilo je jednostavnije uređenje. Tada je postajala RBiH i 106 općina. Skupština RBiH je imala Zastupnički dom gdje su građani birali i svaka je općina delegirala po dvojicu predstavnika. Imali smo dvodomno odlučivanje. Nije bilo govora o nacijama - pojasnio je Trnka.

Konkretno, prema tadašnjim pravilima, svaki građanin je, glasajući za četiri liste, mogao birati po dva člana Predsjedništva iz reda tri naroda, odnosno iz reda ostalih.

Dr. Trnka pojašnjava kako danas imamo tri konstitutivna naroda "što je nešto sasvim nelogično i neuobičajno u svijetu".

- Čitav sistem je posložen tako da se za konstitutivne narode unaprijed garantuje učešće u institucijama javne vlasti. Čak i nezavisno od rezultata izbora mora se izabrati po jedan Hrvat, Bošnjak i Srbin, bez obzira na to koliko glasova imali - kazao je.

Osvrnuo se na posljednju presudu Evropskog suda za ljudska prava u slučaju Kovačević. Smatra da kod ove presude treba biti oprezan oko spominjanja jedne izborne jedinice i sačekati cjelovitu presudu. 

- Ostavljeno je svakoj državi da odluči kako će postaviti izborne jednice - govori profesor Trnka.

Naglašava da će kod eventualnog rada na izmjenama izbornog sistema i djelimičnim izmjenama Ustava BiH biti vrlo komplikovano primijeniti svih šest presuda Evropskog suda.

VEZANI TEKST - Čolo: BiH 14 godina dobija samo opomene iz Vijeća Evrope, nema mehanizma da je se natjera na provedbu presuda

- Nažalost, vidimo i po prvim izjavama HDZ-a i SNSD-a, odnosno RS-a da nemaju namjeru provoditi ove presude pa čak Dragan Čović kaže da će se još više zalagati za legitimno predstavljanje Hravata.

Oni se kao načelno izjašnjavaju za Evropsku uniju i evropske vrijednosti, a ponašaju se potpuno suprotno tome. Jer Evropski sud je rekao šta su evropske vrijednosti. I treba se ponašati u vezi s tim. Ali ne, oni insistiraju da se prvo osigura etničko pa ako šta ostane drugo – zaključio je Trnka za Faktor.  

Vezani tekstovi
Više iz kategorije
Početna Najnovije Najčitanije Pretraga