Zrak u Sarajevu u 15 sati u ponedjeljak okarakterisan je kao "opasan", a indeks kvalitete zraka iznosio je 388. Ovaj problem u glavnom gradu Bosne i Hercegovine nije ništa novo, a dugoročnog rješenja problema nema na pomolu. 

Za ovo doba godine karakteristično je da se povećanjem zagađenja zraka u gradu, u apotekama povećava potražnja za respiratornim maskama, koje su trenutno jedini vid zaštite koji građani izvan svojih domova mogu poduzeti.

- Naša preporuka je da građani koriste respiratorne maske (Filtering Face Piece - FFP) sa dva, odnosno tri filtera, koji imaju sposobnost da filtriraju 94% ili 99% čvrstih i tekućih čestica koje se trenutno nalaze u zagađenom zraku. U danima najvećeg zagađenja bi se trebale koristiti FFP 3 maske, koje se mogu kupiti u apotekama. Obzirom da se radi o jedinjenjima kao što su ugljen monoksid, azotni dioksid, sumpor dioksid te lebdećim česticama (dim, čađ, prašina), osim navedenih maski, nema adekvatnog proizvoda koji bi građane mogao zaštiti od uticaja zagađenog zraka - kazali su nam iz JU "Apoteke Sarajevo". 

Prema riječima Anesa Podića iz Eko akcije, kod nošenja maski izuzetno je važno da one dobro prijanjaju na lice.

- Jučer sam vidio dijete koje je nosilo veliku masku za odrasle, ali ta maska u tom slučaju nema nikakve funkcije. Čak i odrasli ako je nepravilo nose, naprimjer muškarci sa bradom, kojima zbog brade maska ne može prionuti na lice, nikakve koristi od toga nemaju – kazao je Podić.

Djeca su, inače, ugroženija od ostalih zato što kroz igru i razne aktivnosti na otvorenom provode više vremena na zagađenom zraku. Djeca uz to udišu i više zraka po kilogramu tjelesne težine nego odrasli, a zagađeni zrak na dječje dišne puteve utiče jače i zato što se još uvijek razvijaju.

Naš sagovornik navodi kako bi najbolja mjera koju bi mogla donijeta Vlada Kantona Sarajevo bila ta da se zimski raspust pomjeri od 15. decembra.

- Tradicionalno je to dio godine kada redovno imamo ogromne iznose zagađenja i zaista nema razloga da djeca idu u školu po ovakvom vremenu. Djeca ne bi smjela biti napolju, ne bi se smjela igrati ni raditi bilo kakvu aktivnost koja može dovesti do pojačanog rada pluća i povećanog udisanja lebdećih čestica. S druge strane, jako puno roditelja djecu vozi automobilima u školu. U gradu su ogromne gužve, tako da veoma često unutar automobila zrak zna biti zagađeniji nego i vani. Na taj se način dijete neće spasiti – istaknuo je Podić.

Dodao je da bi, za one koji su u mogućnosti, najbolje bilo da djecu izmjeste van zagađenih gradova dok se situacija ne popravi.

FOTO: Screenshot

Osim respiratornih maski, na tržištu se mogu pronaći filteri i razni pročišćivaći zraka za zatvorene prostorije.

- Studije su pokazale da filteri mogu značajno smanjiti koncentracije lebdećih čestica u zatvorenom prostoru. Jedno istraživanje rađeno u Kini, nakon porasta zagađenja zraka, pokazalo je da su unutar domova koncentracije bile na 60 posto vanjskog zagađenja. Tako da su nama i domovi izuzetno zagađeni, pogotovo tamo gdje se lože čvrsta goriva drvo i ugalj. Peći koje se koriste uglavnom su lošeg kvaliteta i onda dio te vrlo toksične emisije ostaje u kućama, te su oni koji lože, pogotovo ugalj, u najvećoj opasnosti. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, ugalj se uopće ne bi smio koristiti za zagrijavanje domova – objasnio je.

Podić je dodao i to da se u danima kada je povećano zagađenje čišćenje untar kuće ne bi trebalo obavljati, osim ako je u pitanju "mokro čišćenje".

- Bilo kakvo suho čišćenje treba izbjegavati sve dok zrak vani ne postane čišći, da se može lijepo izračiti. Istraživanja su također pokazala da se prilikom čišćenja dodatno uvećavaju koncentracije lebdećih čestica unutra zatvorenih prostora, jer ono što se nataložilo unutar stana se uskovitla i dodatno zagadi - naglasio je.

Ono što građani mogu učiniti jeste da se sami poduzmu zaštitne mjere kada su nivoi zagađenja označeni kao "opasni". Pri izloženosti zagađenju zraka lebdećim česticama, neki ljudi su ipak u većoj opasnosti od većine. Rizične grupe uključuju ljude s bolestima srca i pluća, starije osobe i djeca su najugroženiji. Istraživanja pokazuju da u rizične grupe spadaju i trudnice, novorođenčad i osobe sa zdravstvenim problemima poput gojaznosti i dijabetesa.

Izlaganje visoko zagađenom zraku može izazvati niz posljedica po zdravlje. Povećava se rizik od pojave respiratornih infekcija, srčanog udara, moždanog udara i raka pluća. Ustanovljena je veza između i kratkotrajne i dugotrajne izloženosti zagađenom zraku i bolestima srca. Više su izloženi oni koji su već bolesni, a osjetljiviji su djeca, stariji i siromašni. 

Najviše štetni polutanti, koji su usko povezani sa povećanom smrtnosti su fine lebdeće čestice PM2,5 koje mogu prodrijeti duboko u plućne prolaze. Štetni efekti se mogu javiti i nakon kratkotrajne (sati, dani) i nakon dugotrajne (mjeseci, godine) izloženosti zagađenom zraku.