Poručeno je da je širenje dezinformacija jedna od ozbiljnih prijetnji mentalnom zdravlju građana u vrijeme pandemije. U ime "Kruga 99" uputili su apel udruženjima novinara i medijskim kućama u BiH, da u zajedničkoj akciji usvoje jedinstven format izvještavanja o dnevnom stanju u vezi s epidemijom COVID-19.

- Parcijalno izvještavanje o epidemiološkim podacima pojedinih regija ili kantona teži da optereti vijesti prosječnog gledaoca - naveli su. 

Doktorica Nedima Zulić, direktorica Doma zdravlja Cazin, podsjetila je na prvi val epidemije i njihovu uspješnu borbu sa smrtonosnim virusom. 

- Trenutno imamo situaciju u kojoj ulazimo u neizvjestan i dug zimski period. Nemamo dovoljno PCR testova, medicinsko osoblje nam je iscrpljeno, ljudi sve više odbijaju bolničko liječenje i nastoje ostati kod kuća, a pritisak na ljekare je ogoman. Bojim se da je pred nama težak period - poručila je Zulić.

Prim. dr. Nazif Derviškadić, specijalista infektologije, šef Službe za zarazne bolesti Kantonalne bolnice "Dr. Safet Mujić", Mostar, podsjetio je da u prvom valu nijedan zdravstveni radnik u bolnici nije se inficirao COVID-19. 

- U drugom valu već je korona počela da ulazi u pojedine odjele i to ne od bolesnika već kontakti izvana - svadbe, veselja, dženaze, sahrane...Šta dalje? Da se osvježe krizni štabovi sa penzionisanim infektolozima i epidemiolozima. I da se maske besplatno dijele penzionerima i socijalnim slučajevima - rekao je Derviškadić.

Prof. dr Nijaz Tihić, specijalista mikrobiologije i parazitologije, šef Zavoda za mikrobiologiju UKC-a Tuzla, podsjetio je na početak pandemije i prve slučajece koji su registrovani u Tuzli. 

- Prevencijom, mjerema koje se predviđaju, možemo zaustaviti širenje virusa, a samim tim i smanjiti broj mogućih težih oblika infekcije koje mogu dovesti do smrti. Danas je PCR nezamjenljiv dio dijagnostike od zaraznih bolesti - pojasnio je Tihić.

O COVID-19 govorio je i Bojan Šošić, psiholog, član Predsjedništva ANI "Krug 99", član Odbora za psihijatrijska i neurološka istraživanja Odjeljenja medicinskih nauka ANUBiH.

- Dosta je toga što u pogledu širenja informacija je dovelo do jednog masovnog nerazumijevanja nekih pojava. Mnogi govore o švedskom modelu, a ja do sada lično nisam vidio na našem jeziku da je neko vrlo jasno objasnio šta švedski model pristupa epidemiji COVID-19 znači. Treba jasno reći da ni Šveđani od samog početka nisu išli na obezbjeđivanje tzv. prirodnog imuniteta već kao i mi, tzv. uravnjavanje krivulje zaraze - pojasnio je Šošić.

Smatra da je 20-tak posto onih koji nose virus u datom trenutku odgovorno za 80 posto novozaraženih.

- Ovo nije obična gripa i da je zbog toga jako bitno i testiranje i drugi aspekti dijagnostike jer to nama pomaže da kontrolišemo pojavu tzv. socijalnih leptira, koji ostvarajući veliki broj kontakata, a da i ne znaju da nose virus, doprinsu širenju zaraze. Širenje dezinformacija je jedna od ozbiljnih prijetnji mentalnom zdravlju građana danas. Ono sa čim se suočavamo je tzv. anticipatorna anksioznost, tjeskoba usljed nepoznavanja onoga što je pred nama - poručio je Šošić.

Kako je kazao, svakodnevno se suočavamo sa neizvjesnostima i ova situacija nije bitno drugačija. 

- Treba se ponašati na način da idemo dan za danom, da razvijamo svoje lične mogućnosti suočavanja sa stresom kroz širenje raspona vještina i navika koje imamo da bismo bolje sačuvali svoje mentalno zdravlje - rekao je Šošić.