Opći izbori 2022.

Zašto je daleko više prijava zbog preuranjene izborne kampanje nego izrečenih kazni strankama

Centralna izborna komisija (CIK) Bosne i Hercegovine dosad je donijela 15-ak odluka kojim se kažnjavaju političke stranke zbog plaćene izborne kampanje u vrijeme kada to nije bilo dozvoljeno, dok im je stiglo daleko više prijava.

CIK je nakon pretposljednje sjednice 25. avgusta saopćio da je sve dotad donesene odluke o kažnjavanju stranaka, a bilo ih je deset, potvrdio Sud Bosne i Hercegovine.

Na toj pretposljednjoj sjednici je potom donio još tri takve odluke na koje stranka ima pravo žalbe, a isto toliko odluka je donio i na posljednjoj sjednici 31. avgusta, kada je SDP kažnjen sa ukupno 6.500 KM zbog dva "prekršaja", a NES sa 3.000 KM.

VEZANI TEKST - PDP zbog Jelene Trivić kažnjen sa 5.500 KM

Raspon izrečenih pojedinačnih kazni strankama bio je od 1.000 KM do 4.000 KM.

Centralna izborna komisija je za neke prijave utvrdila da su preuranjene, za neke da su neosnovane, te da ne postoje dokazi da je riječ o plaćenoj izbornoj kampanji.

U međuvremenu su iz Transparency Internationala saopćili da su CIK-u uputili ukupno 36 prijava, ali ne samo zbog preuranjene kampanje. No iz Koalicije "Pod lupom" su 1. septembra saopćili da su zabilježili 390 slučaja preuranjene izborne kampanje od kojih je 157 slučajeva plaćena izborna kampanja na društvenim mrežama, te da su prijave s dokazima dostavili CIK-u.

Prijave su upućivale i političke stranke.

Otkud toliki nesrazmjer u broju upućenih prijava i donesenih odluka pitali smo Vehida Šehića, predsjednik Strateškog odbora Koalicije "Pod lupom" i nekadašnji član Centralne izborne komisije BiH.

Istakao je da je Izborni zakon BiH zabranio samo vođenje plaćene izborne kampanje prije zvaničnog početka kampanje, na šta su u više navrata ukazivali i iz CIK-a.

VEZANI TEKST - CIK kaznio DNS sa 10.500 KM, SDP sa 1.700 KM

Šehić je dodao da je to problem i da treba mijenjati Izborni zakon kako bi bile zabranjene i druge vrste preuranjene izborne kampanje, ne samo plaćene.

- Neki kandidati su išli po BiH, radili kampanju. To je bila kampanja, ali nije bila plaćena. Mi smo i to zabilježili. CIK provjerava da li je to sve plaćeno, kontrolira mnogo toga, ali ne mogu raditi nešto što nije zakonom propisano. I tamo gdje nema dokaza da je plaćeno ne možete sankcionirati. Zakon treba sve predvidjeti i poslije izbora nas čeka veliki dio reformi Izbornog zakona – dodao je Šehić.

Na pitanje da li je teško dokazati da je nešto bila plaćena izborna kampanja prije zvaničnog početka odgovorio je da se ona može dokazivati i da CIK koristeći nove tehnologije to provjerava.

Vezani tekstovi
Više iz kategorije
Početna Najnovije Najčitanije Pretraga