Fond je, kako je dodao, veoma precizno legislativno i normativno regulisan, uspostavljena je komunikacija i obavljene sve konsultacije, napravljen je program sa komercijalnim bankama, Agencijom za bankarstvo FBiH i svim drugim akterima.
- Nakon šest mjeseci od kada je aktiviran Garancijski fond i odobrene prve garancije zadovoljni smo činjenicom da imamo 38,7 miliona KM izdatih garancija prema komercijanim bankama, što je 77,4 miliona KM plasiranih sredstava od komercijalnih banaka prema privredi – naveo je Fejzić.
Kada je riječ o još konkretnijim efektima za privredu, prema njegovim riječima, to znači da je olakšano došla do finansijskih sredstava, a radi se o nekih 70-ak preduzeća među kojima su dominantno velika preduzeća i izvoznici, a u posljednje vrijeme sve više mala i srednja preduzeća.
- Iako su to sredstva sa namjenom za likvidnost tih preduzeća, možemo konstatovati da su im sredstva iz Garancijskog fonda pomogla da održe svoju proizvodnju, postojeći nivo zaposlenosti i plata. U njima je zaposleno 6.009 radnika – dodao je Fejzić.
Naglasio je da Garancijski fond nije kratkoročna mjera i da će sadašnji i efekti koji će uslijediti nakon novih kreditno-garantnih programa biti alat i pomoć za realizaciju ekonomske politike i privrednih aktivnosti.
Vlada Federacije BiH na posljednjoj sjednici usvojila je program za regresiranje kamata, te nove kreditno-garantne programe za velika preduzeća i izvoznike. Fejzić je podsjetio da postoji pet kreditno-garantnih programa pri tri ministarstva u Vladi Federacije BiH (Ministarstvo energije, rudarstva i industrije, Ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta, Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva).
- Ono što je iskorak u odnosu na ranije kreditno-garantne programe jeste da se u svima njima pokušalo intervenirati na način da su prepoznate sve slabosti iz predhodnih programa i da su otklonjene na način da će se proširiti obuhvat korisnika kod komercijalnih banaka, da su određene procedure pojednostavljene gdje smo god bili u prilici da zajedno sa ministarstvima i privrednicima korigujemo i predložimo prema Vladi FBiH da bi bili što prihvatljiviji i prilagođeni potrebama privrede - naveo je Fejzić.
Kroz subvencioniranje kamata gdje je alocirano 15 miliona KM (po šest miliona pri ministarstvima industrije i poduzetništva, te tri miliona KM pri Ministarstvu poljoprivrede), kako je dodao Fejzić, data je mogućnost za krajnjeg korisnika da faktički dobije pozajmicu putem komercijalne banke zato što mu je Vlada Federacije BiH omogućila subvenciju kamate.
-Dakle, tu kamatu koja bi išla na krajnjeg korisnika, ona će u procentu od 2,5 posto za velika i preduzeća izvoznike preuzeti na sebe – dodao je Fejzić.
U suštini, kako je naglasio, radi se o znatno dostupnijim finansijskim sredstvima privredi i jeftinijim nego što bi bio slučaj da ovaj fond i mjera subvencije ne postoje. Fejzić je podcrtao da će u novim programima osim dugoročnih kredita za tekuću likvidnost koji su bili do pet godina, biti tretirani i dugoročni krediti do deset godina za nove investicije sa dužim rokom grejs perioda i sa subvencioniranom kamatnom stopom.
Govoreći o uspostavi i razvoju Garancijskog fonda, Fejzić je podsjetio da se prvi put spominje u tzv. korona zakonu, donesena je uredba, izabrane komercijalne banke sa kojima su potpisani ugovori, te doneseni kreditno-garantni programi.
-To je bila prva faza i u decembru se započelo sa intenzivnijim izdavanjem garancija. U prvim kreditno-garantnim programima je bilo propisano da će se garancije po njima izdavati do kraja maja ove godine. Zbog toga se pristupilo donošenju novih kreditno-garantnih programa o kojima govorimo i zbog toga je Vlada na svojim sjednicama ove i predhodne sedmice usvojila četiri, a očekujem da će već naredne usvojiti i peti kreditno-garantni program. Što se nas tiče mi smo operativno spremni primiti svaki zahtjev i najvažnije je da nema kašnjenja u izdavanju garancija od Razvojne banke i da je sve transparentno i dostupno javnosti – rekao je Fejzić za Fenu.