- Represije su dio sistemskih napora da se suzbije prakticiranje islama u Kini - rekao je HRW, piše BBC.

U Kini, koja je službeno ateistička, ali kaže da dopušta vjersku slobodu, ima oko 20 miliona muslimana. Posmatrači, međutim, govore da je posljednjih godina došlo do pojačanog slamanja organizirane religije - pri čemu Peking traži veću kontrolu.

BBC je prije objavljivanja izvještaja HRW-a kontaktirao kinesko ministarstvo vanjskih poslova i komisiju za etnička pitanja za komentar.

- Zatvaranje, uništavanje i prenamjena džamija dio je sistemskih napora da se obuzda prakticiranje islama u Kini - rekla je Maya Wang, vršiteljica dužnosti direktorice Kine u Human Rights Watchu.

Izvještaj HRW-a slijedi sve veći broj dokaza o sistemskom kršenju ljudskih prava ujgurskih muslimana u kineskoj sjeverozapadnoj regiji Xinjiang. Peking negira optužbe za zlostavljanje.

Većina kineskih muslimana živi na sjeverozapadu zemlje, što uključuje Xinjiang, Qinghai, Gansu i Ningxiju. U većinski muslimanskom selu Liaoqiao, u autonomnoj regiji Ningxia, trima od šest džamija su skinute kupole i minareti, navodi HRW. Ostalim su uništene glavne molitvene dvorane.

Satelitski snimak do kojeg je došao HRW pokazao je kako je okrugla kupola na džamiji u selu Liaoqiao zamijenjena pagodom u kineskom stilu između oktobra 2018. i januara 2020.

- Otprilike je 1.300 džamija u Ningxiji zatvoreno ili preuređeno od 2020. - rekla je za BBC Hannah Theaker, stručnjakinja za kineske muslimane.

Taj broj predstavlja trećinu ukupnog broja džamija u regiji.

Pod kineskim predsjednikom Xi Jinpingom Komunistička partija nastojala je uskladiti religiju s vlastitom političkom ideologijom i kineskom kulturom.

Godine 2018. središnji komitet Komunističke partije Kine objavio je dokument koji se odnosio na kontrolu i konsolidaciju džamija. Pozvalo je državne vlade da "više ruše i grade manje te ulože napore da se smanji ukupan broj" takvih građevina.

- Izgradnja, raspored i finansiranje džamija moraju se strogo nadzirati - navodi se u dokumentu.

Takva je represija bila najdugotrajnija i najstroža u Tibetu i Xinjiangu, ali se proširila i na druga područja.

U Kini postoje dvije velike muslimanske etničke grupe. Hui potječu od muslimana koji su u Kinu stigli u 8. stoljeću, za vrijeme dinastije Tang. Druga grupa su Ujguri, koji uglavnom žive u Xinjiangu. Otprilike dvije trećine džamija u Xinjiangu oštećene su ili uništene od 2017, prema izvještaju Australskog instituta za stratešku politiku.

- Prije kampanje sinicizacije Hui muslimani su na mnogo načina dobijali podršku i ohrabrenje od države. Kampanja je radikalno suzila prostor u kojem je moguće biti musliman u Kini. Kina ima određenu viziju patriotizma i vjerskih obreda. To odražava duboko islamofobnu orijentaciju države jer zahtijeva od muslimana da pokažu patriotizam iznad svega i gleda na svaki znak "stranog" utjecaja kao na prijetnju. Kina je islamofobna zemlja - kazala je dr. Theaker za BBC.

- Arapski i muslimanski čelnici širom svijeta trebali bi postavljati pitanja i izražavati zabrinutost - rekla je Elaine Pearson, direktorica HRW-a za Aziju.