Lalisse, koja je imenovana na ovu važnu funkciju u februaru 2023. godine, u razgovoru za agenciju Anadolija istakla je da je posebno važno shvatiti obim mržnje prema muslimanima u Evropi.

Povjerenje u institucije

- U Evropi smo suočeni i s problemom nedovoljnog prijavljivanja i neevidentiranja slučajeva mržnje prema muslimanima. Moramo omogućiti da naši muslimanski sugrađani imaju povjerenje u institucije za provođenje zakona. Raditi s podacima i u potpunosti shvatiti obim mržnje prema muslimanima veliki je izazov za moje kolege prije mene i za mene lično - kazala je.

Dodala je da je jedan od izazova i uspostavljanje mreže za saradnju među državama članicama EU-a.

Lalisse je istakla da može kazati da je godinu nakon njenog imenovanja na dužnost postignut napredak u dopiranju do cijele muslimanske zajednice, postojanju svijesti o diskriminaciji s kojom se suočavaju i povećanju razmjene podataka među zemljama EU-a.

Podsjećajući na okvirnu odluku EU-a o diskriminaciji i ksenofobiji iz 2008. godine, Lalisse je pojasnila da ova odluka državama članicama daje ovlaštenje da procesuiraju slučajeve takvih pritužbi.

Dodala je da su događaji koji su počeli u Izraelu i Palestini 7. oktobra 2023. godine dodatno povećali antisemitizam i mržnju prema muslimanima u Evropi.

- Za nas ne postoji hijerarhija između vrsta rasizma i diskriminacije. I antisemitizam i antimuslimanska mržnja su do sada zajedno razmatrani u akcionom planu protiv rasizma Evropske komisije za 2020-2025 - kazala je.

Lalisse je podsjetila da je kao rezultat studije Evropske komisije o refleksijama događaja u Izraelu i Palestini na području Evrope, 6. decembra 2023. usvojena deklaracija koja je otvorila prostor za sveobuhvatnu borbu sa ovim pošastima.

Naglasila je da je posebno ponosna na pomenutu deklaraciju.

- Svrha ove deklaracije je spriječiti polarizaciju između zajednica i zaštititi sve građane, bez obzira na njihova uvjerenja i druge razlike. Moramo učiti iz prošlosti - rekla je Lalisse.

- Ako je neka osoba izložena fizičkoj ili verbalnoj mržnji prema muslimanima, može u tom slučaju podnijeti tužbu u državama članicama - istakla je Lalisse, napominjući da je Agencija EU-a za osnovna prava prva institucija kojoj se mogu obratiti.

Dodala je da se mogu obratiti i institucijama i organizacijama za jednakost u zemljama članicama.

- Institucije za jednakost u svakoj zemlji članici EU-a dužne su podržati građane koji se suočavaju s diskriminacijom ili zločinom iz mržnje - rekla je koordinatorica za suzbijanje antimuslimanske mržnje.

Lalisse se također dotakla i skrnavljenja i napada na svetu knjigu Kur'an u nekim zemljama EU-a.

- To je neprihvatljivo i protivno je vrijednostima EU-a. To su lični postupci. To su svakako postupci koje ne podržava nijedna država članica i koje osuđujemo ja lično i Evropska komisija. Bilo je određenih dezinformacija da zemlje članice ohrabruju te akcije. Međutim, jasno nam je da su ovi postupci provokacije, agresivni i nepošteni postupci prema našim muslimanskim sugrađanima, ali i prema muslimanima širom svijeta - rekla je Lalisse.

Komentarisala je i slučajeve prijetećih pisama upućenih džamijama u Njemačkoj.

- Svjesna sam prijetećih pisama upućenih džamijama. Isto važi i za poruke ispisane na džamijama i zgradama. Ovo je apsolutno neprihvatljivo - rekla je Lalisse.

Istakla je da je EU pripremila vodič za džamije ili muslimanske organizacije koje su bile izložene takvim napadima.

- Svjesni smo radikalizacije u našem društvu. Radimo na tom pitanju. Policija i snage za provođenje zakona su srušile neke bande - kazala je.

Spriječiti da budu meta

Lalisse je naglasila da je vrlo važno podići svijest javnosti kako bi se spriječilo da muslimani kao grupa budu meta napada drugih građana.

- Mržnja je veliki rizik za naše društvo i demokratiju. Rješenje koje predlažemo je svakako podizanje svijesti - rekla je.
Lalisse je na kraju komentarisala i odluku Evropskog suda pravde (ECJ) iz novembra 2023. godine da javne ustanove mogu nametnuti zabranu nošenja hidžaba.

Evropski sud pravde u presudi je naveo da je dozvoljeno zabraniti nošenje vjerskih simbola na radnom mjestu u administraciji, što znači da može biti zabranjeno da se predmeti poput marame nose u okruženjima poput javne uprave.

- Ako se ovo pravilo primjenjuje općenito i neselektivno na svo administrativno osoblje, može se smatrati legitimnim u okviru politike neutralnosti. Drugim riječima, ova zabrana se odnosi na sve vjerske simbole - pojasnila je Lalisse.

Napomenula je da je u kontaktu s opštinama i da je razgovarala o tome koje mjere i prakse na radnim mjestima predstavljaju diskriminaciju, a koje su legitimne.