- Implementacija mjera za ublažavanje posljedica pandemije koronavirusa neizbježno je dovela do povećanja javnog duga u 2020. godini. I to je bio značajan izvor finasiranja tih mjera kako u Federaciji BiH tako i u zemljama regije. U odnosu na kraj 2019. godine ukupan javni dug u Federaciji je povećan za 10,2 posto, od čega je unutrašnji dug u FBiH povećan za 18,6 posto, dok je vanjski dug viši za 8,4 posto. Udio ukupnog javnog duga u Federaciji BiH u bruto društvenom proizvodu se povećao sa 24,1 posto u 2019. godini na 27,9 posto u 2020. godini - kazala je Miličević i dodala:
- Mnogi od vas nisu bili članovi Zastupničkog doma u 2014. godini, odnosno, 2015. godine i ja ću podsjetiti na dan 31. 12. 2014. godine udio javnog duga FBiH u bruto društvenom proizvodu bio je 35 posto. Taj postotak se stalno smanjivao da bi dosegao nivo najniži u 2019. godini od 24,9 posto. Promatrajući omjer javnog duga u BDP-u u odnosu na zemlje regije i RS, u Federaciji je on značajno niži i daleko ispod prosjeka 27 zemalja Evropske unije.
Dodaje kako je prosjek tih 27 zemalja 91,7 posto.
- Najbliža Federaciji je Sjeverna Makedonija sa udjelom od 51,2 posto. Dakle, iako je došlo do povećanja javnog duga, stanje duga u Federaciji nije ni blizu kritične tačke koja bi ugrozila stabilnost fiskalnog sistema, niti je blizu granične vrijednosti od 60 posto bruto društvenog proizvoda. Zastupnici dragi ja često čujem da se mi želimo zadužiti neodgovorno, da se želimo zadužiti na tim nekim stranim tržištima. Ova Vlada podržava zaduživanje samo u cilju daljeg razvoja, povećanja BDP-a, za kapitalna investiranja, nešto što će donijeti rezultate. Mi ne podržavamo zaduživanje u funkciji trošenja - rekla je Miličević.