open-navfaktor-logo
search
Niska stopa vlasništva
Zašto tako malo Nijemaca živi u vlastita četiri zida
Ni u jednoj zemlji u Evropskoj uniji nema tako malo vlasnika vlastita četiri zida kao u Njemačkoj. Mnogi smatraju da su uzrok visoki troškovi gradnje. No postoje i historijski razlozi, piše Deutsche Welle.
16.02.2024. u 09:19
get url
text

VEZANI TEKST - Gdje su najveće, a gdje najmanje plaće u Njemačkoj

U Njemačkoj više od 83 miliona stanovnika živi na području od ukupno 357.580 kvadratnih kilometara. Od toga manje od polovice živi u vlastita četiri zida. Prema podacima evropskog statističkog zavoda Eurostat, 2022. godine 47 posto njemačkih građana živjelo je u vlastitoj nekretnini, a ostalih gotovo 53 posto u podstanarstvu, što Njemačku stavlja na apsolutno dno u Evropi, ako se izuzme Švicarska.

Najvišu stopu vlasništva nekretnina imaju Rumunija, Slovačka, Hrvatska, Mađarska i Crna Gora. U tim zemljama više od 90 posto stanovništva živi u vlastitoj kući ili stanu. Ali zašto su razlike toliko velike?

Njemačka ima tako nisku stopu vlasništva u usporedbi s jugom i istokom Evrope prije svega zbog historijskih razloga. Oni sežu u 19. stoljeće nakon francusko-pruskog rata i osnutka Njemačkog carstva 1871. U to se vrijeme Njemačka razvila iz kasnofeudalne poljoprivredne zemlje u industrijsku naciju.

A to znači da su ljudi selili sa sela u gradove kako bi tamo pronašli zaposlenje. Dakle trebalo je izgraditi brzo mnogo jeftinih stanova.

Između 1880. i 1900. širom Njemačke nastaju veliki industrijski centri. Upravo iz tog vremena potječe pojam "kasarni za stanovanje" što je opis za krajnje spartanski i vojnički životni standard koji je tamo prevladavao. Pojam je označavao i stambenu bijedu u Njemačkom carstvu gdje su velike mase u gradovima poput Berlina ili u Rurskoj oblasti živjele u katastrofalnim uvjetima.

Nakon Drugog svjetskog rata pritisak na stambeno tržište se zbog ratnih razaranja dodatno povećao. Uništeni su infrastruktura, kuće i brojni stanovi. Pritom treba dodati i milione prognanika iz istočnih krajeva Njemačke koji su nakon rata pripali Poljskoj. Gotovo 21 milion ljudi tražilo je novi dom neposredno nakon završetka rata, a nedostajalo je oko 5,5 miliona stanova.

Michael Voigtländer iz Njemačkog ekonomskog instituta (IW) navodi razlog zašto manje od polovice svih njemačkih domaćinstava živi u svoja četiri zida, a mnogi i u socijalno finansiranim državnim stanovima.

- U Njemačkoj nikad nije bila izrazito poticana kupovina nekretnina - kaže on.

Na njemačkom stambenom tržištu postoje i posebnosti koje se ne temelje samo na historiji. Ponuda najma je vrlo raznolika, kaže Voigtländer, dodajući da ljudi u Njemačkoj mogu unajmiti porodičnu kuću ili stan visoke kvalitete različitih veličina. Osim toga, u Njemačkoj stanovništvo ne živi isključivo u velikim gradovima kao npr. u Francuskoj. Stanovništvo je u Njemačkoj relativno dobro raspoređeno.

Profesor specijaliziran za historiju gradnje Günter Vornholz smatra da na tržištu unajmljivanja stanova vladaju dobri uvjeti. Zaštita stanara u Njemačkoj je relativno visoka. Istovremeno, uvjeti da sami dođete do nekretnine nisu baš dobri.

Zbog masivne konstrukcije i raznih strogih građevinskih propisa troškovi izgradnje nekretnine relativno su visoki, a to vrijedi i za dodatne troškove pri kupovini nekretnine, poput poreza na promet, koji u Njemačkoj sada iznosi čak 6,5 posto.

Kompletan tekst možete pročitati OVDJE.

2024 faktor. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje bez dozvole izdavača.