Vatikan je objavio prve fotografije pape Franje u otvorenom kovčegu u kapeli Casa Santa Marta, rezidenciji pape Franje u Vatikanu.

Prema onome što je Vatikan objavio, papa Franjo je obučen u crvenu liturgijsku odoru te u rukama ima brojanicu i liturgijsku kapu. Kovčeg je jednostavan, napravljen od drveta čime su ispoštovane i papine posljednje želje. Pored njega se nalaze pripadnici Švicarske garde kao i kardinal Pietro Parolin.

Više italijanskih medija objavilo je dosad nepoznat tekst koji je papa Franjo napisao neposredno prije smrti.

U predgovoru knjige kardinala Angela Scole, koja će uskoro biti objavljena, papa je napisao kako smrt nije kraj, već početak nečeg novog.

- To je novi početak, kako mudro sugerira i sam naslov knjige "U iščekivanju novog početka. Razmišljanja o starosti", jer je vječni život, nešto što oni koji vole život već doživljavaju na Zemlji u svojim svakodnevnim poslovima, zapravo početak nečega što nikada neće prestati. I upravo zbog toga to je 'novi' početak, jer ćemo doživjeti nešto što nikada nismo u potpunosti iskusili a to je vječnost - napisao je, prenosi BBC.

Katolički kardinali sastat će se danas kako bi razgovarali o pripremama za sahranu preminulog pape Franje, prenosi Anadolija.

Prva opća kongregacija kardinala bit će održana u utorak, uz prisustvo onih koji su već stigli u Rim. Kongregacije su formalni sastanci koji prethode konklavi i tokom kojih se odlučuje o daljim koracima u vezi s papinom sahranom i izborom novog poglavara Katoličke crkve, objavila je novinska agencija Ansa.

Tijelo pape će, kako se očekuje, u srijedu biti preneseno u Baziliku svetog Petra, gdje će vjernici moći odati posljednju počast.

Prema pravilima iz apostolske konstitucije Universi Dominici Gregis, koju je izdao papa Ivan Pavao II 1986. godine, sahrana se mora održati između četvrtog i šestog dana nakon smrti. Budući da je papa Franjo preminuo u ponedjeljak, sahrana će se, prema ovim pravilima, najvjerovatnije održati u subotu, 26. aprila.

Očekuje se da će konklava, skup kardinala na kojem se bira novi papa, biti održana između 6. i 10. maja, iako može započeti i ranije ako svi kardinali stignu u Rim.

Nakon smrti pape Franje u ponedjeljak ujutro u 89. godini, vlasti Vatikana su u utorak zvanično zapečatile njegovu rezidenciju i proglasile papinsku stolicu upražnjenom, u skladu s kanonskim pravom.

Prema izvještaju "Vatican News", potvrda smrti i polaganje tijela pape Franje u kovčeg obavljeni su oko 20 sati u ponedjeljak, čime je zvanično pokrenut prijelazni period, vrijeme upražnjene Petrove stolice.

Kardinal Kevin Farrell, koji obnaša funkciju komornika (Camerlengo), predvodio je ceremoniju zatvaranja papinske rezidencije u Apostolskoj palati. Pridružili su mu se državni sekretar Vatikana, kardinal Pietro Parolin, i nadbiskup Edgar Pena Parra.

U sklopu formalnosti, "Ribarov prsten", simbol papinske vlasti, svečano je uništen pod nadzorom komornika. Status Sede Vacante, ili "upražnjene stolice", zvanično je proglašen, a i zvanična internet stranica Vatikana ažurirana je u skladu s tim.

Kolegij kardinala je planirao da se sastane u utorak ujutro kako bi započeo pripreme za sahranu pape Franje i proces izbora novog pape.

Nakon smrti pape nastupila je sedisvakancija - period bez pape, a termin dolazi od latinskog "sede vacante" (prazna stolica) i odnosi se na period u kojem je neka biskupska katedra upražnjena, odnosno u ovom slučaju papinska katedra u bazilici svetog Ivana Lateranskog, katedralnoj crkvi rimskog biskupa i "majci svih crkava".

U vrijeme sedisvakancije papinske se ovlasti ne prenose nikome. Crkvom upravlja Kardinalski zbor, ali s vrlo ograničenim ovlastima.

Papa Franjo preminuo je u 89. godini nakon duže bolesti, saopćio je Vatikan u ponedjeljak. Patio je od dugotrajne respiratorne krize slične astmi, povezane s trombocitopenijom. Posljednje mjesece njegovog života obilježila je borba s bronhitisom i obostranom upalom pluća. Iz bolnice u Rimu otpušten je nakon 38 dana, a preminuo je u ponedjeljak, u 89. godini.

Rođen je 17. decembra 1936. u Buenos Airesu, kao dijete italijanskih imigranata. Studirao je u Argentini, a kasnije i u Njemačkoj, te je zaređen za isusovačkog svećenika 1969. godine.

Više od deset godina svoga pontifikata ostao je figura koju su mnogi poštovali, ali i osporavali. Nastojao je reformisati vatikansku birokratiju, boriti se protiv korupcije i suočiti se s ključnim izazovima Katoličke crkve.

Iako je bio hvaljen zbog svoje skromnosti i posvećenosti socijalnoj pravdi, njegovo vodstvo naišlo je i na snažan otpor, posebno među konzervativnim krugovima unutar Crkve.