Ako evropske države ne uhvate korak, svemir bi uskoro mogli u potpunosti
kontrolisati Elon Musk i konkurentske sile poput Kine i Rusije, upozorava
visoki NATO-ov komandant u razgovoru za
Politico.
- Ne može biti evropskog suvereniteta bez angažmana u svemiru. Potreban
nam je ozbiljan zaokret, i to hitno. Vrijeme je da se Evropa probudi - poručio je admiral Pierre Vandier,
komandant NATO-ove komande za transformaciju.
On ističe da čak i Amerikanci pozivaju Evropljane da se osamostale i
postanu ozbiljniji partneri u strateškim domenima, uključujući svemir.
Rat u Ukrajini otvorio oči: Svemir je nova strateška fronta
Ruska invazija na Ukrajinu pokazala je koliko su sateliti ključni za
komunikaciju na ratištu i prikupljanje obavještajnih podataka. Također je
postalo jasno koliko je Evropa zavisna od ograničenog broja američkih kompanija, prvenstveno SpaceX-a Elona Muska. Evropljani planiraju vlastiti sistem IRIS²,
ali on neće biti funkcionalan prije 2030.
Svemir se u međuvremenu pretvara u novu potencijalnu borbenu zonu.
Admiral Vandier naglašava da se više ne može oslanjati isključivo na skupe
geostacionarne satelite, već je potrebno razvijati i jeftinije satelitske
konstelacije u niskoj orbiti. Takvi sateliti koštaju između 100.000 i 150.000
dolara po komadu, u poređenju s čak 400 miliona dolara za geostacionarne
verzije. Osim toga, brže se lansiraju i jeftinije održavaju.
Evropa van centra tržišta
Iako Evropa ima jake adute u oblasti geostacionarnih satelita (npr.
ArianeGroup), tržištem tzv. New Space sektora dominira SpaceX,
zahvaljujući inovacijama poput višekratno upotrebljivih raketa. Vandier
postavlja ključno pitanje:
- Zar nije došlo vrijeme da Evropa promijeni svoj poslovni model? Ako to
ne uradi, bit će izgurana s tržišta.
Evropske startup firme pokušavaju ući na tržište, ali s ograničenim
uspjehom. Raketa Spectrum njemačke kompanije Isar Aerospace eksplodirala je
manje od minute nakon lansiranja iz Norveške. Norveška odbrambena firma
Kongsberg nedavno je lansirala prvi satelit, ali putem SpaceX-a.
Militarizacija svemira i prijetnje iz orbite
Sjedinjene Države su nedavno proglasile svemir "visoko osporavanim
strateškim okruženjem", s posebnim fokusom na Kinu i Rusiju. Generalni sekretar
NATO-a Mark Rutte upozorio je i da Rusija radi na postavljanju nuklearnog
oružja u svemir.
Vandier navodi da se već pojavljuju oružani sistemi u orbiti, uključujući bombe koje mogu ostati skrivene i aktivirati se po naređenju, te
tehnologije za ometanje ili uništavanje satelita.
- Moramo pažljivo pratiti šta drugi rade i razviti otpornost na pokušaje
destabilizacije - ističe.
Novi modeli i tržišta potrebni i za Evropu
Brza militarizacija svemira zahtijeva i promjenu načina razmišljanja,
poručuje Vandier. Većina satelita danas je dvostruke namjene, i civilne i
vojne. On zagovara usvajanje evropskog Zakona o odbrambenim inovacijama, koji
bi olakšao razvoj novih tehnologija kroz poreske, regulatorne i finansijske
olakšice za mlade inovatore.
Također podržava američki model tržišta svemirskih usluga, gdje vojska
koristi komercijalne tehnologije za svemirski nadzor i obavještajne potrebe.
- Amerikanci su nas pozvali da napravimo evropsku verziju njihovog "space
marketplace-a", gdje vojska može brzo kupovati usluge, kao na brzim
sastancima - kaže Vandier. "To je vrlo zanimljiv koncept".
NATO želi veću ulogu u svemiru
NATO već postepeno jača prisustvo u svemiru, ali Vandier kaže da još ima
mnogo posla kako bi se precizno podijelile uloge među saveznicima.
- Ubrzano razvijamo alate za strateško razumijevanje i koordinaciju.
Možemo reći saveznicima:"‘Ovo se događa, ovako ćemo reagovati". To zovemo
atribucija - objašnjava.
Time NATO dobija legitimitet koji bi bio manji ako bi na napade
odgovarala samo jedna članica, poput SAD-a ili Francuske. Pored ove dvije
zemlje, među ključnim svemirskim silama unutar NATO-a su još i Ujedinjeno
Kraljevstvo, Italija, Norveška, Kanada i Njemačka.
Iako je NATO još 2019. proglasio svemir operativnom domenom, nove ciljne
sposobnosti i dalje ne tretiraju svemir ozbiljno kao kopno, more ili vazduh.
Vandier kaže da je prvo potrebno razumjeti šta sve zemlje već posjeduju i šta
im nedostaje, pa tek onda dodjeljivati obaveze.
- U budućnosti bismo mogli ići prema modelima zajedničkog vlasništva,
poput udruženih konstelacija vojnih satelita - dodaje.
Za sada – bez velikih najava
U kratkom roku, Vandier ne očekuje da će predstojeći NATO samit lidera u
Hagu u junu staviti veliki fokus na svemir.
- Glavna tema bit će famoznih 5 posto - kaže, aludirajući na zahtjev bivšeg predsjednika
Donalda Trumpa da članice NATO-a izdvajaju 5 posto BDP-a za odbranu. "Bilo bi
lijepo da se spomene i svemir, ali mislim da još nismo stigli dotle".