Intervju

Ahmet Egrlić: Očekujemo veći izvoz namještaja, u 2018. zarada bila milijardu i 122 miliona KM

Objavljeno: 13.09.2019. u 07:44 Autor: Rešad Dautefendić

Firme imaju i mnogo unutrašnjih problema koje koče napredak i umanjuju konkurentnost na inozemnom tržištu. To je niska produktivnost, relativno skromna tehnološka opremljenost, usporena digitalizacija poslovanja i nedostatak najnovijih tehnologija, nedovoljna svijest o potrebi ulaganja u dizajn, brendiranje, te marketing na ciljnim tržištima, kaže potpredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH

Ahmet Egrlić

Svjetsko tržište drvenog namještaja do 2025. godine podići će svoju vrijednost za oko 70 posto te doseći 580 milijardi dolara, predviđa američka konsultantska kuća Global Market Insights (GMI). Očekivana je povećana potražnja za cjelovitim i stiliziranim drvenim namještajem. U izgledu je i povećani interes i pristup kupaca elektronskim kanalima za kupovinu namještaja, kao i poboljšanje same ponude e-trgovine po pitanju kvalitete, prilagodljivosti kupcu i brzine isporuke, što će također pridonijeti povećanoj potražnji – procjenjuje GMI, koji je prošlogodišnju vrijednost globalnog tržišta drvenim namještajem procijenio na 395 milijardi dolara.

Prema podacima Vanjskotrgovinske komore, Bosna i Hercegovina je u 2018. godini izvezla namještaj u vrijednosti jedne milijarde i 122 miliona maraka. To znači da je industrija namještaja, koja je jedna od razvijenijih u BiH, imala još jednu veoma uspješnu godinu. Ahmet Egrlić, potpredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH, u razgovoru za Faktor ističe da će bh. proizvođači namještaja iskoristiti priliku za povećanom potražnjom namještaja na svjetskom tržištu, ali se mora riješiti problem nedostatka sirovina, ali i kvalifikovanih radnika.

Mogu li bh. proizvođači iskoristiti povećanu potražnju za namještajem bez obzira na neke probleme koje trebaju riješiti?

- Rast potražnje za namještajem na evropskom tržištu, odrazio se pozitivno i na izvoz namještaja iz Bosne i Hercegovine koji je u posljednjih pet godina porastao za 55,8 posto. Ovaj trend rasta izvoza namještaja praćen je trendom otvaranja novih i preorijentiranja postojećih firmi iz drugih oblasti drvne industrije na proizvodnju namještaja, pri čemu je i struktura izvoza cjelokupnog drvnog sektora Bosne i Hercegovine sve više poboljšavana u korist namještaja kao finalnog proizvoda, u odnosu na poluproizvode i niže faze prerade. Od učešća u izvozu od 34,9 posto, koliko se odnosilo na namještaj u 2014. godini, učešće je poraslo na 39,9 posto u 2018. godini. Pozitivan trend, mada ublaženog rasta, u izvozu namještaja nastavlja se i u ovoj godini. U prvih šest mjeseci 2019. godine izvezli smo namještaja u ukupnoj vrijednosti od 291,6 miliona maraka, što je za 2,55 posto više nego u istom periodu prošle godine. Istodobno, u strukturi izvoza drvnog sektora još je više zastupljen namještaj sa čak 43,5 posto. S obzirom na to da se radi o finalnom proizvodu u koji je ugrađena i najveća dodana vrijednost i koji u izvozu donosi bolje marže, ovaj trend je strateški vrlo pozitivan.

Da li se kompanije pripremaju za najavljeni trend povećane potražnje za namještajem?

- Kompanije u Bosni i Hercegovini sve više ulažu u aktivnosti koje bi trebale omogućiti rast izvoza. Da bi se prilagodile stranim tržištima, koriste certificiranu sirovinu i uvode FSC CoC certifikate. Pojava bh. kompanija koje se bave proizvodnjom i izvozom high-end namještaja i dobijanje međunarodnih nagrada za inovacije u dizajnu, otvorila je oči i drugima da se isplati ulagati u izradu proizvoda autentičnog dizajna jer ova dodana intelektualna vrijednost može prodati proizvod u novim potrošačkim nišama. Naravno, firme sve više shvataju da je potrebno ulagati i u projekte promocije na ciljim tržištima, tako da je danas veliki broj firmi iz Bosne i Hercegovine redovan izlagač na velikim sajmovima namještaja poput Imm u Kölnu, ili M.O.W. u Bad Salzuflenu. Ukoliko kompanije nastave ulagati u nove tehnologije, dizajn, zadržavanje kvalitetnog kadra, šansa se može iskoristiti. Međutim, ne smijemo zaboraviti činjenicu da i problemi nedostatka ili neusklađenosti regulative u ključnim segmentima poput edukacije, gospodarenja šumama, raspodjele sirovine snažno destimuliraju daljnji razvoj i naš status vodećeg regionalnog izvoznika namještaja brzo može doći u pitanje, ukoliko se ovi problemi hitno ne budu sistemski riješili.

Koji su problemi bh. kompanija u drvnoj industriji?

- Problem o kojem se intenzivno govori u javnosti, a koji se ne tiče samo ovog sektora nego bosanskohercegovačke privrede u cjelini, jest sve veći odlazak stručne radne snage. Firme u drvnoj industriji i namještaju nemaju dovoljno iskusnih menadžera, inžinjera, dizajnera, stolara, tapetara. Sistem formalne edukacije nije dizajniran da se brzo prilagođava zahtjevima za traženim kadrovima, te mnoge firme vlastitim sredstvima obučavaju radnike, poboljšavaju uvjete rada i podižu nivo plaća koliko su u mogućnosti, ali svi ti napori ne garantiraju ostanak radnika  budući da se, gledano u cjelini, na tržištu razvijenih zemalja ipak nudi bolji standard i kvalitet življenja.

Neujednačenost zakonskih rješenja iz oblasti šumarstva na cijelom području Bosne i Hercegovine, kao i neuređenost sistema raspodjele sirovine proizvođačima finalne prerade drveta, dodatni su problemi koji već godinama muče, a sada prijete i da zaustave razvoj ovog sektora.

Firme imaju i mnogo unutrašnjih problema koje koče napredak i umanjuju konkurentnost na inozemnom tržištu. To je niska produktivnost, relativno skromna tehnološka opremljenost, usporena digitalizacija poslovanja i nedostatak najnovijih tehnologija, nedovoljna svijest o potrebi ulaganja u dizajn, brendiranje, te marketing na ciljnim tržištima. Organizacije poput VTKBiH, te razni međunarodni projekti u Bosni i Hercegovini, pomažu bh. izvoznicima namještaja u njihovoj promociji na inozemnim tržištima, te u nekim drugim aspektima internacionalizacije. Firme koje su koristile pogodnosti ovih projekata, postigle su mnogo brži napredak u diverzifikaciji tržišta i rastu izvoza.

Izvor:   Faktor

Faktor pratite putem aplikacija za Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook i Twitter. Zabranjeno je prenošenje sadržaja bez odobrenja redakcije. Kontaktirajte nas na [email protected]

Vezani članci

Iz kategorije