Dobro upućeni i informisani sagovornici Faktora, bliski OHR-u, kažu da je nekoliko ključnih stvari, koje govore u prilog tome, Schmidt "natuknuo" tokom svog izlaganja.

VEZANI TEKST - Schmidt: Komšić predstavlja Hrvate, ali su ga više birali Bošnjaci

- Prvo, priznao je da je Željko Komšić hrvatski predstavnik u Predsjedništvu BiH, ali je napomenuo da su za njega glasali više Bošnjaci. Drugo, govorio je o komplikovanosti izbornog sistema u BiH, te iseljavanjem Hrvata koji se osjećaju nedovoljno predstavljenim u državnim strukturama, koje je također definirao kao komplikovane. Iz njegove poruke da se "Hrvatima mora dati mogućnost da se osjećaju zastupljenima, a ne da sve skupa završi nekim oblikom bojkotiranja izbora", naslućuje se mogući rasplet – ili će Parlament BiH usvojiti izmjene Izbornog zakona ili ću ih ja nametnuti – pojašnjava Faktorov sagovornik, dodajući kako je time poručeno da OHR neće dozvoliti bojkot izbora koji je odavno najavio predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović.  

Ono što Smichdt trenutno pokušava uraditi jeste izvršiti pritisak na bh. političare da sjednu za sto i sami dođu do kompromisa ili će on iskoristiti bonske ovlasti. Naravno, sam je svjestan ozbiljnosti situacije jer i rješenja koja bi on eventualno nametnuo moraju biti takva da ne dovedu u pitanje teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine i da ne vode daljnjim podjelama.

- Najvjerovatnije te će izmjene ići u pravcu provedba presude Ustavnog suda BiH u predmetu Ljubić, te Sejdić-Finci, Zornić, Pilav... Upravo to je ono što Evropa očekuje od države Bosne i Hercegovine, a na taj način Schmidt onda deblokira put ka kandidatskom statusu naše zemlje – navodi naš diplomatski izvor, pojašnjavajući ukratko da se tu otvara put da Hrvati biraju svog člana Predsjedništva BiH.  

Da je takvo šta sasvim izvjesno, pokazuje i saglasnost Hrvatske data na Inzkov zakon, zbog koje je vlast iz bh. entiteta Republika Srpska blokirala praktično čitavu državu. Schmidtova zadaća u Bosni i Hercegovini je poprilično jasna – Izborni zakon, kandidatski status za BiH i pripremanje terena za zatvaranje Ureda visokog predstavnika.

Visoki predstavnik će, zaključuje na kraju Faktorov dobro upućeni izvor, iskoristiti sva moguća diplomatska sredstva da bh. političare privoli da oni usvoje izmjene Izbornog zakona, a ukoliko to ne budu bili spremni uraditi, da će povući sam odlučujući potez, te ih nametnuti.

Ono što naš sagovornik potcrtava jeste da je upravo Inzkov zakon bio priprema terena za ovaj Schmidtov potez, u smislu – Bošnjaci, dobili ste što se tražili, sada su na redu Hrvati.

Prema preporukama Venecijanske komisije, izmjene Izbornog zakona trebale bi biti usvojene u neizbornoj godini, iako se toga do sada gotovo niko nije pridržavao. Zakonom nije preciziran rok do kada treba biti izmijenjen Izborni zakon BiH, tako da se to praktično može dogoditi i dan prije održavanja izbora.