Pred novu rundu razgovora o izbornoj reformi koja će biti održana naredne sedmice kada u našu zemlju dolaze Matthew Palmer, američki izaslanik za izbornu reformu, i Angelina Eichhorst, direktorica pri Evropskoj službi za vanjske poslove, Osmanović kaže da je SDA kao i do sada pripremila prijedloge izmjena Izbornog zakona i Ustava.

VEZANI TEKST - Izborna reforma: S kakvim rješenjima bh. lideri dočekuju Palmera i Eichhorst

 

- Naravno da ćemo se odazvati pozivu jer SDA je uvijek bila kooperativna i spremna na razgovore kako bi se došlo do rješenja. Naše je stajalište da se mora provesti pet presuda Suda iz Strazbura, podržavamo brisanje etničkih odrednica. Cilj nam je jednakost prava glasa, da svi građani imaju pravo, i aktivno i pasivno, i da se kandiduju i da budu birani. Kao i reduciranje nadležnosti Doma naroda FBiH, na ono što je Vijeće naroda RS-a, te uklanjanje blokada u FBiH.

Međutim, upitno je da li se u ovakvom političko-sigurnosnom ambijentu kakav je trenutno, kada politički predstavnici iz RS-a na čelu sa Miloradom Dodikom blokiraju rad institucija BiH, kada HDZ i Dragan Čović izlaze sa ultimativnim zahtjevima koji vode daljnjoj etničkoj podjeli države, kada su Bošnjaci povratnici u RS nesigurni, može postići bilo kakav dogovor – navodi Osmanović za Faktor.

Smatra kako su svega što se dešava u BiH itekako svjesni i Palmer i Eichhorst, te da bi svakako ako žele bilo kakav napredak na polju izborne reforme trebali tematizirati i pitanje blokade institucija Bosne i Hercegovine.

S druge strane, SDP, kako je to kazao državni zastupnik ove stranke Saša Magazinović, ima stav da dok se ne ponište sve neustavne odluke donesene u NSRS-u i institucije BiH ne postanu funkcionalne, nema smisla razgovarati o bilo čemu drugom, što uključuje i izbornu reformu.  

- U duhu slova Dejtonskog sporazuma, BiH je jedna država s dva entiteta i tri konstitutivna naroda. Sada je nužno raditi na izmjeni Izbornog zakona koji će ukloniti sve oblike diskriminacije i nejednakosti u izbornom procesu, kako bi se omogućio politički legitimitet predstavljanja konstitutivnih naroda u kolektivnim tijelima, Predsjedništvu BiH i Domu naroda - pojasnio je tokom posjete Moskvi hrvatski ministar Gordan Grlić Radman stav svoje države, koji je ujedno i stav predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića. 

Ako je Čoviću zaista stalo da se postigne dogovor i ako je iskren, onda bi trebao prihvatiti sve ono što su preporuke Venecijanske komisije. Međutim, jasno je da mu je stalo isključivo do toga da on sjedi u Predsjedništvu BiH, a da Dom naroda FBiH stavi pod punu kontrolu, da se biraju delegati samo iz kantona u kojima HDZ vlada, te da nadležnosti ostanu iste - da bude jači čak i od Zastupničkog doma FBiH što je svakako presedan. Presude Suda u Strazburu, za njega su manje-više folklor. 

Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik poručio je da za političare i stranke iz RS-a nema dileme - direktni izbor članova Predsjedništva BiH, bez ukidanja etničke odrednice, bira se Srbin iz RS-a i ubacivanje uz Srbin i ostali, čime se ispunjava presuda "Sejdić-Finci", ali ne i ostale.  

VEZANI TEKST - Čović s Plenkovićem: Vratiti otuđena prava Hrvata u BiH

Evropski sud za ljudska prava donio je 2009. godine presudu po apelaciji Derve Sejdića i Jakoba Fincija, koji se kao pripadnici ostalih ne mogu kandidirati na izborima za članove tročlanog Predsjedništva BiH i Dom naroda Parlamenta BiH. 

U četiri naknadne presude Sud u Strazburu je ocijenio i da je Ustav BiH diskriminatoran prema svim građanima i građankama BiH, kojim se garantiraju sva prava iz Opće deklaracije o ljudskim pravima Ujedinjenih nacija, te iz Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.

Probosanske snage, u trenutnim okolnostima, nemaju luksuz niti sebi smiju dozvoliti da odbace pruženu prijateljsku ruku SAD-a i EU-a. Bez obzira na to kakav će biti ishod razgovora planiranih za narednu sedmicu, sve one moraju sjesti za pregovarački sto, prestati s praksom prikupljanja političkih poena i glasova pred nadolazeće Opće izbore, te ne skrivati se u političkoj hladovini, već preuzeti odgovornost svi zajedno za budućnost države.  

Ako se bi se ultimativno odbilo sjesti razgovarati sa američko-evropskim dvojcem o izbornoj reformi, kako to zagovara SDP, ali i neki drugi, onda bi sve probosanske stranke, a posebno SDA kao najjača među njima, bila etiketirana kao Milorad Dodik i njegov SNSD.