Popularno zvani "međuizbori" jer se odvijaju na pola predsjedničkog mandata, tradicionalno su i svojevrsni referendum o aktualnom predsjedniku i gotovo u pravilu stranka koja je na vlasti u Bijeloj kući na međuizborima gubi vlast u Kongresu. U postojećem sazivu Zastupničkog doma demokrati imaju tanku većinu (222 naprema 213) i gotovo je sigurno da će je sada izgubiti.

Na senatskim izborima je, pak, ishod krajnje neizvjestan i demokrati se nadaju da bi tamo mogli opstati kao vladajući. U Senatu je stotinu zastupnika kojima mandat traje šest godina pa se svake dvije bira otprilike trećina njegova saziva.

Ondje je trenutačno omjer snaga 50-50, ali kako potpredsjednica države Kamala Harris ima presudan glas, većina je zapravo demokratska. Danas će se birati 35 novih senatora, 21 mjesto sada drže republikanci, a 14 demokrati.

Najtješnje utrke su u Georgiji, Pennsylvaniji i Nevadi. Ako republikanci pobijede u dvije države i ne bude li iznenađenja negdje drugo, preuzet će kontrolu nad Senatom.

Izbori u Pennsylvaniji su jedni od najpraćenijih u zemlji jer o njima će vjerovatno ovisiti većina u Senatu. U toj državi, poznatoj po velikim urbanim centrima i industriji na zalasku, vodi se žestoka borba za mjesto koje je ostalo ispražnjeno zbog odlaska republikanskog senatora u penziju.