2023 BU, veličine minibusa, u 1:30 sati 27. januara prošao je iznad Južne Amerike na visini od 3.600 km, što je njegova najbliža tačka susreta s plavom planetom.

Proletio je pored Zemlje mnogo bliže nego što je visina (oko 36.000 km) na kojoj se nalaze geostacionarni, odnosno telekomunikacioni sateliti.

Ova vrsta satelita se sinhronizirano giba s okretanjem Zemlje oko svoje ose pa se čini da miruje iznad određene tačke na ekvatoru. Međutim, treba napomenuti da većina satelita kruži oko Zemlje na visinama između nekoliko stotina i 2.000 kilometara.

Asteroid je 21. januara otkrio astronom amater Genadij Borisov sa svoje zvjezdarnice MARGO na Krimu, a zatim su na njega bacili oko brojni opservatoriji širom svijeta kako bi mu preciznije odredili putanju.

Mada se radilo o izuzetno bliskom susretu, NASA je 26. januara procijenila kako nema razloga za paniku jer nema nikakve šanse da pogodi Zemlju.

Čak i da joj je prišao puno bliže, većina asteroida bi izgorjela u atmosferi, a samo neki njegovi komadi pali bi na Zemlju kao meteoriti.

NASA-in sistem za procjenu opasnosti od udara naziva Scout, koji je dio projekta instituta Jet Propulsion Laboratory (JPL), analizirao je sve dostupne podatke o orbiti 2023 BU te ustanovio da će se raditi samo o "vrlo bliskom prolasku".

- Scout je vrlo brzo odbacio mogućnost udara. Ipak, ustanovio je da će se asteroid izuzetno približiti Zemlji. Zapravo, ovo je jedan od najbližih zabilježenih prolazaka svemirskog tijela blizu Zemlje - rekao je inženjer koji je razvio projekt Scout, Davide Farnocchia, prenosi RSE.