Također je evidentno da je izvoz samog mlijeka mnogo veći nego uvoz u našu državu, kojeg je BiH u ovom mjesecu izvezla u vrijednosti od skoro 5,5 miliona KM, što je blizu 1,8 miliona maraka više nego što je uvezeno.

- Mi imamo pune veći izvoz mlijeka nego uvoz, ali je problem što uvozimo ono što je puno skuplje i što bismo sami trebali da radimo, a to je sir. Izvozimo mlijeko od kojeg neko napravi sir, pa nam onda vrati taj skupi proizvod kojeg mnogo više uvozimo nego uvozimo – kazao nam je Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH.

Dodao je kako bi jedna mljekara mogla napraviti sir isto kao što prerađuje mlijeko, ali da se to ne dešava zbog prerađivača koji neće da ulažu sredstva, ali i toga što država za to ne daje podršku.

Nedžad Bićo, FOTO: ARHIV

- To su velika investiranja i onda niko to neće da radi. Prvo bi trebala postojati podrška izvozu, a zatim i veća podrška prerađivačima poput kapitalnih investicija i slično jer ako se u nešto ulažu veliki iznosi, logično bi bilo i da država malo pomogne kod povrata dijela ulaganja. To su dvije stavke koje prerađivače najviše bole i zbog čega se ne upuštaju u te izazove – naglasio je Bićo.

Dodao je kako bi oni koji proizvode sir bili čak u prednosti u odnosu na one koji samo proizvode i prerađuju mlijeko i ostale proizvode koji ne mogu stajati.

- Ako se sir odmah ne izveze, on može stajati. Onima koji proizvode mlijeko i prozivode koji ne mogu stajati, imaju problem jer će im propasti. Samo malo više podrške od države prema njima bi mnogo značilo, da se da podrška izvozu jer to imaju sve evropske zemlje i zato se kod nas ovo i dešava. Sve države potiču svoje izvoznike sa ogromnim sredstvima i tako dolaze njihovi proizvodi ovdje po damping cijenama – kazao je.

Zbog malih podrški proizvodnja prerađevina od mlijeka je, dodao je naš sagovornik, katastrofalno skupa, te je BiH mnogo nekonkurentnija u odnosu na zemje u okruženju i čitavu Evropsku uniju.

FOTO: Screenshot, UIOBiH

Tokom januara u BiH je, između ostalog, uvezeno i više od pola miliona KM vrijednosti sirutke, dok je izvezeno nešto manje od šest hiljada maraka.

- Zašto mi uvozimo nešto što se baca? Ta sirutka je nus proizvod od prerade mlijeka. Kako to da niko od nadležnih ne uprati šta se radi sa sirutkom i gdje ona završava? To je problem. Znamo da je pojedini miješaju sa mlijekom, jer nije štetna. Pola mlijeka, pola sirutke, i ona je na polici po znatno nižoj cijeni nego što je milijeko i onda oni koji to rade sami sebi kroje trgovačku politiku i jedni druge uništavaju – istaknuo je.

Što se tiče otkupnih cijena mlijeka, ona zavisi od njegovog kvaliteta i kreće se od 40 do 65 feninga po litru. U odnosu na nekoliko godina ranije, potražnja za mlijekom se znatno povećala, pa čak i otkupne cijene rastu jer mlijeka, kako je Bićo naveo, generalno fali na svjetskom tržištu.

- Nije to samo kod nas, na terenu je bukvalno otimačina za mlijekom. Masa farmi se ugasila, ljudi su odustali od proizvodnje zbog mizernih otkupnih cijena, i sada je borba između otkupljivača. Hvala Bogu, nema više problema sa tim da se mlijeko proljeva. Ko ga ima, taj ga dobro i proda – zaključio je.