Od toga je pšenice uvezeno u vrijednosti nešto većoj od 121 milion KM, a najveći dio otpada na Mađarsku (70 miliona), Hrvatsku (26) i Srbiju (24).

Ječma je uvezeno u vrijednosti devet miliona KM, a opet smo najviše uvezli iz Mađarske, Hrvatske i Srbije, nešto više od osam miliona KM.

Kada je u pitanju kukuruz, uvezeno ga je u vrijednosti 63 miliona KM, a čak 53 miliona plaćeno je Srbiji za ovu poljoprivrednu kulturu.

Riža je neizostavan dio namirnica u kuhinji bh. građana, a u 2019. najviše se količina uvezlo iz Italije, u vrijednosti 4,8 miliona KM.

Trend je nastavljen i u prva četiri mjeseca 2020. godine. Ukupno je žitarica uvezeno u vrijednosti 88 miliona, a prednjači pšenica (51 milion), kukuruz (30) i riža (4,3).

Opet su iste zemlje u pitanju - Mađarska, Srbija, Hrvatska i Italija.

Iz ovih podataka jasno je da je važan segment proizvodnje hrane u BiH ovisan o uvozu. No, veliko je pitanje kako će sve to izgledati u preostalom dijelu godine.

Italija, drugi vanjskotrgovinski partner BiH, i njena ekonomija su uzdrmani i ne može se ni naslutiti kako će se to odraziti na privrednu saradnju s ovom članicom Evropske unije. U ovom  slučaju, da li će BiH imati gdje i za koji iznos uvoziti rižu.

Kada je u pitanju pšenica, Rusija je, najveći svjetski izvoznik, odlučila da do daljnjeg suspenduje izvoz. Može li se to odraziti i na tržište u našoj zemlji, o tome bi se već počeli trebali baviti nadležni u ekonomskim i privrednim sektorima.