Kako prenosi hrt.hr, farmaceutske kompanije koje sarađuju na cjepivu protiv COVID-19 trebale preko Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) otvoreno podijeliti svoju tehnologiju i intelektualno vlasništvo kako bi se proizvelo više doza vakcina.

- To ne bi smjela biti borba između zemalja koje si žele osigurati dovoljno doza - rekla je za Reuters Mohga Kamal-Yanni, savjetnica pri Savezu za cjepivo.

Među tri vakcina protiv COVID-19 za koja su objavljeni rezultati učinkovitosti, gotovo sve raspoložive doze dvaju njih - Moderne i Pfizer/BioNTecha - nabavile su bogate zemlje, navodi se u izvještaju Saveza.

Iako su AstraZeneca i Univerzitet Oxford obećali osigurati 64 posto svojih doza za ljude u zemljama u razvoju, to bi u najboljem slučaju obuhvatilo samo 18 posto svjetske populacije do sljedeće godine.

Evropska unija, Sjedinjene Države, Velika Britanija, Kanada, Japan, Švicarska, Australija, Hong Kong, Makao, Novi Zeland, Izrael i Kuvajt nabavili su 53 posto ovih potencijalnih doza - pri čemu je Kanada kupila dovoljno za cijepljenje svog stanovništva pet puta, saopćio je Oxfam.

- Kupujući veliku većinu svjetskih zaliha cjepiva, bogate zemlje krše svoje obveze u pogledu ljudskih prava - rekao je Steve Cockburn, voditelj programa Ekonomske i socijalne pravde u Amnesty Internationalu.