- U Africi i Aziji Kina finansira ogromne infrastrukturne projekte koji siromašnije zemlje čine ovisnima o komunističkom režimu koji je počinio genocid. U Evropi bi jedna jedina Putinova riječ mogla zapaliti energetski rat. Najmanje 100.000 ruskih vojnika skupljeno je na ukrajinskoj granici. A u uglu Evrope, zemlja prema kojoj imamo jedinstvenu povijesnu dužnost, na rubu je propasti: Bosna – navodi Kearns za Daily Express.

Kearns dodaje kako je BiH prelijepa zemlja sa srceparajućom historijom.

- Njen glavni grad Sarajevo bio je mjesto gdje je izbio Prvi svjetski rat. Ondje su se stoljećima vodili ratovi – posljednji put 1992-1995, kada je bio poprište jedinog genocida u Evropi od holokausta. Samo postojanje Bosne je delikatan čin balansiranja, a Putin upravo sada pokušava uništiti tu ravnotežu kako bi služio svojim interesima – piše Kearns i dodaje:

- Nakon bosanskog rata i užasnog neuspjeha međunarodne zajednice, koja je doživjela užasan masakr 6.000 Bošnjaka u Srebrenici od Miloševićevih trupa, međunarodna zajednica je konačno istupila kako bi pomogla uspostaviti krhku stabilnost. Mirovnim sporazumom potpisanim u Daytonu, Ohio, stvorena je multinacionalna država sa tri predsjednika koja će služiti trima zajednicama u Bosni: bošnjačkoj, srpskoj i hrvatskoj. Vojska, policija i pravosuđe su zajednice, koje služe kao zajedničke institucije za sve Bosance – piše Kearns.

Sve to, kaže, nadzire visoki predstavnik međunarodne zajednice, trenutno njemački političar Christian Schmidt.

- On ima moć da stavi veto na zakone i uvede svoje. Jedan takav zakon je potresao Putina. Ranije ove godine, odlazeći visoki predstavnik Valentin Inzko, kriminalizirao je negiranje i veličanje genocida u zemlji. To je stvorilo problem Putinovoj marioneti u regionu, lideru bosanskih Srba Miloradu Dodiku - ističe Kearns, te dodaje da on redovno negira genocid u Srebrenici.

- Podstaknut od svojih pristalica, Dodik je zaprijetio da će povući bosanske Srbe iz većine državnih institucija. Kada sam posljednji put razgovarala sa bosanskim ambasadorom, njegova poruka je bila jasna: Bosna je na rubu raspada i sukoba. Schmidt je isto rekao i UN-u - piše Kearns.

Kearns navodi kako Putin (zajedno sa svojim partnerima u diktaturi Kini) odbija priznati novog visokog predstavnika Schmidta, i odbija priznati novi, važan zakon koji bi pomogao u sprečavanju iskorištavanja mržnje i podjela radi političke dobiti. Potaknut svojim pristašama, Dodik je zaprijetio da će povući bosanske Srbe iz većine državnih institucija – piše Kearns.

"Vidimo pokušaj da se", dodaje Kearns, "ukloni međunarodno održavanje mira i da se povuče zavjesa nad Bosnom i pusti Dodiku da ostvari Miloševićev san o Velikoj Srbiji".

- Stabilnost, čak i ako je krhka, je ono što bosanski građani svakodnevno nastoje održati – i to je prava kutija za plamen, s iskrama koje se pale na dnevnoj bazi. Zato međunarodna zajednica mora istupiti naprijed i čvrsto se usredotočiti na održavanje stabilnosti ovdje, osiguravajući da očuvamo mir postignut 1995. godine. UK može odigrati svoju ulogu izričito prepoznajući da postoji problem i da smo dužni očuvati teško vođeni mir. Ne samo za britanske vojnike koji su se tamo borili – uključujući neke od mojih kolega u Donjem domu i mnoge moje birače u Rutlandu i Meltonu – već i za sjećanje na sve one ubijene i koji danas žive s mučnim sjećanjima na mržnju i pokolj – piše Kearns.

"Kada sam zadnji put bila u Bosni, davne 2015. godine, osjećao se optimizam u pogledu budućnosti, piše Kearns i dodaje:

- Zemlja je bila na rubu pridruživanja NATO-u (a to je nešto za što se svi moramo i dalje zalagati) i težiti bližim vezama s EU-om. Ipak, ratne rane bile su tu da svi vide. Rupe od metaka u zidovima. Vozači koji govore srpski koji su bacali smeće i vikali dok su prolazili pored Spomen-obilježja Srebrenica – piše te dodaje:

- Putin to cinično iskorištava – i ne možemo dopustiti da njegova politika širenja nesloge po Evropi bude izazvana na Balkanu. Moramo djelovati. Sada je vrijeme da diplomatija spriječi ulazak u sukob. Moramo pokazati da nismo skidali pogled s mira i stabilnosti u Bosni. Također moramo razmotriti sankcije protiv onih koji sistemski potkopavaju Dejtonski sporazum i formulirati međuvladinu strategiju za prevenciju zvjerstava koju vodi novoosnovani Centar za sukobe kako bi pokazao važnu ulogu koju može odigrati. I Rusija i Kina – kao i značajni unutrašnji akteri – guraju koktel podjela i mržnje u Bosni i Srbiji – piše Kearns.