Fedahija Hrnjić je poljoprivrednik iz Tuzlanskog kantona koji će ove godine za sjetvu izdvojiti tri puta više sredstava u odnosu na prošlu 2021. godinu.

- Poređenja radi za đubrivo koje je koštalo 80 KM, sada je potrebno izdvojiti 200 KM po metru, dok vrećica kukuruza koja je koštala 58 KM, sada otprilike košta i do 160 KM. Na sve to cijena mlijeka je ostala ista od 0,45 – 0,50 pfeninga – izjavio je Hrnjić u razgovoru za Fenu.

Direktor Udruženja Multi i ekonomski analitičar Admir Čavalić smatra da kriza najviše pogađa sitne poljoprivrednike.

- Očekujem da će dosta njih privremeno ili trajno zaustaviti proizvodnju. Sada je pravo vrijeme za okrupnjavanje poljoprivredne proizvodnje i subvencionisanje tehnoloških ulaganja. Kriza pokazuje da je u današnjem svijetu nemoguće imati nezavisnu privredu, pa čak i kada je riječ o poljoprivredi odnosno proizvodnji hrane – izjavio je Čavalić za Fenu.

Vlada Tuzlanskog kantona je u proteklom periodu izdvojila skoro osam miliona za pomoć poljoprivredi, međutim za Fedahiju Hrnjića vlasnika farme ovo nije bilo dovoljno u odnosu na poskupljenjima sa kojima se moraju nositi poljoprivrednici u Tuzlanskom kantonu.

- Stanje je teško, mnogo farmera je ugasilo svoja gazdinstva, ali ja sam optimist da ću opstati, možda ne u onom postotku koji bi htio, ali u smanjenom broju grla siguran sam da ću opstati – izjavio je Hrnjić.

Smanjena prodaja hrane, zbog kupovne moći građana, biće jedan od razloga što će poljoprivredna proizvodnja u proljeće 2022. godine biti prepolovljena, prema procjenama struke.

Ekonomski stručnjak Čavalić smatra da globalno poskupljenje ne amnestira vlasti Bosne i Hercegovine od odgovornosti za težak ekonomski položaj građana, te da su u ovoj situaciji trebali uvesti brže reformske zakone koji bi omogućili povećanje neto plata za 200-300 KM.

- Konkretno, izmjene zakona o doprinosima i porezu na dohodak, ali u formi koja ne ugrožavaa freelancere i druge koji privremeno obavljaju poslove po osnovu ugovora o djelu. Najugroženijima bi se trebalo pomoći kroz sisteme robnih rezervi koji postoje na kantonalnim i entitetskim nivoima – izjavio je Čavalić.

Po ovome modelu Čavalić smatra da bi bilo zaštićeno bar 20 posto stanovništva u Bosni i Hercegovini.