Prema riječima Nermine Ćemalović, ministrice zdravstva u Vladi Unsko-sanskog kantona, u posljednjih pet dana 17 osoba umrlo je od posljedica zaraze izazvane koronavirusom. 

Kantonalna bolnica obustavlja hladni program

- Situacija je takva da na Infektivni odjel Kantonalne bolnice "Dr. Irfan Ljubijankić" dolazi sve veći broj pacijenata sa teškom i srednje teškom kliničkom slikom. Uglavnom ih je četiri ili pet priključeno na respirator, a starije osobe koje imaju određene komorbiditete, često završavaju smrtnih ishodom - ističe Ćemalović.

Sedmična incidenca na području ovog kantona iznosi više od 44 oboljela na 100.000 stanovnika, što je, kako navodi Ćemalović, alarm da bi se trebalo krenuti u osposobljavanje izolatorija te pojačati određene mjere zaštite kao što su Covid-ambulante.

S tim u vezi jutros je i Krizni štab Ministarstva zdravstva USK održao hitnu sjednicu na kojoj je, dodaje ministrica, razmatrana trenutna epidemiološka situacija i donesena odluka da "Kantonalna bolnica "Dr. Irfan Ljubijankić" do daljnjeg zaustavi rad hladnog programa.

- To znači da se do daljnjeg obustavljaju hladne operacije, a konsultativno-specijalističke službe neće izlaziti na teren ni u domove zdravlja. Ovo se ne odnosi na teške hronične i onkološke pacijente jer oni moraju imati svakodnevni ljekarski tretman. Što se tiče domova zdravlja, gdje je došlo do ulaska zaraze među medicinske i nemedicinske radnike, pa imamo ustanova u kojima je i po sedam-osam ljekara u izolaciji, pojačali smo Covid-ambulante koje bi radile 24 sata, s tim da bi naručivanje pacijenata trajalo ujutro od sedam do 23 sata uvečer. Time bismo pojačali i Hitnu medicinsku pomoć, ali bi porodična medicina radila u manjem kapacitetu. I tu je vođeno računa o hroničnim bolesnicima, pa će se recepti za terapije izdavati elektronskim putem. Matičnim zdravstvenim ustanovama, koje imaju manji broj kadrova ili su u takvu situaciju dovedeni zbog njihovog upućivanja u izolaciju, dato je zeleno svjetlo da povuku specijalizante iz kliničkih ustanova – objasnila je Ćemalović.

Prema njenim riječima, razlog rekordnim brojkama zaraženih je naglo povećanje registriranih slučajeva lokalne transmisije. Dodaje da je na području kantona više od 200 aktivnih klastera. Bihać prednjači sa 61 klasterom, a slijede ga Cazin i Bužim sa po 28, Kladuša 27 i Bosanska Krupa sa 26 klastera.

- Građani moraju prihvatiti da je virus među nama i da se trebaju odgovorno ponašati. Starije osobe nose maske i čuvaju se zaraze, ali mladi su ti koji ili negiraju postojanje COVID-19 ili se ne pridržavaju mjera. Najveći problem su noćni klubovi, živa muzika, kafići. Inspekcija bi se trebala ozbiljnije pozabaviti tim objetima i biti rigoroznija – ističe Ćemalović.

Kao problem, osim nedostaka medicinskog kadra, ministrica je istakla i višemjesečno čekanje na PCR aparat.

- Od marta čekamo PCR aparat. Prvo nam je obećano da će biti nabavljen preko Federalnog ministarstva zdravstva, a onda je sve prebačeno na Zavod za javno zdravstvo FBiH, ali ni od toga nije bilo ništa. Potom su prije dva, tri mjeseca od donacije iz Austrije izvojena sredstva za kupovinu aparata. U međuvremenu raspisan je javni oglas, sve je provedeno, a tender je zatvoren prije mjesec. No, mi smo i dalje bez aparata. Treba znati da USK ima i druge Covid-rizike, tu su dva granična prijelaza, ali i hiljade migranata koji su na ulici i koje ne možemo kontrolisati. Kod onih koje možemo kontrolisati, a to su migranti u prihvatnim centrima, do sada smo imali 17 slučajeva zaraze koronavirusom. Međutim, oko tri hiljade njih hoda ulicama ili se skrivaju po napuštenim objektima. Oni ulaze svugdje, od tržnih centara, banaka, do ugostiteljskih objekata. Ni Krizni štab, a ni Ministarstvo zdravstvo ne može, niti ima moći kontrolisati njihovo zdravstveno stanje – kaže Ćemalović.

Od KCUS-a traže povećanje testiranja

USK ima jedan PCR aparat, ali je on, kaže ministrica, limitiran jer se u jednom satu na njemu mogu uraditi samo dva uzorka.

- Nemamo ni kadra jer dvije mikrobiologinje ne mogu stići odraditi toliki posao. Limitirani smo i sa brojem uzoraka koje šaljemo u Klinički centar Univerziteta u Sarajevu. Dozvoljeno nam je samo 50 uzoraka dnevno, a to je premala brojka. Zbog toga smo danas donijeli zaključak da se prema Kriznom štabu Ministarstva zdravstva FBiH, Federalnom ministarstvu zdravstva i Zavodu za javno zdravstvo FBiH uputi akt kojim tražimo da se poveća broj dnevnih uzoraka sa područja ovog kantona na barem stotinu dnevno dok ne budemo u prilici da sami možemo obavljati analize – dodaje Ćemalović.

Saznajemo da je na jutros održanoj hitnoj sjednici Kriznog štaba razgovarano i o trenutnoj situaciji u obrazovanja na području USK.

- Imamo devet učenika i 17 nastavnika pozitivnih na COVID-19. Ako se uzme u obzir da je na području kantona 28.000 učenika u osnovnom i srednjem obrazovanju, može se kazati da je situacija relativno zadovoljavajuća. Zbog toga se zasad u ovom dijelu neke veće promjene neće vršiti. Ukoliko budemo imali situaciju da su dva ili tri učenika u jednom razredu zaražena, odjeljenje bi se upućivalo na online nastavu u periodu od 14 dana – zaključila je Ćemalović.