- CIK je primio prijavu. Postupamo u skladu sa svojim nadležnostima – rekli su nam u CIK-u.

Po Izbornom zakonu BiH, dužnosti u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti jesu nespojive, osim u slučaju kada nije još izabrana nova vlada. Istovremeno obavljanje dužnosti u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti je, kako je rekao politički analitičar i bivši član CIK-a Vehid Šehić, u suprotnosti sa Ustavom BiH i Ustavom FBiH. Ali...

VEZANI TEKST - Sjedi na tri fotelje: Hofman od CIK-a zatražio oduzimanje mandata Aljoši Čampari

Čampara je imenovan za ministra nakon Općih izbora 2014. godine, a za zastupnika je izabran na Općim izborima 2018. godine. Ali kako nakon izbora 2018. godine nije imenovana nova Vlada FBiH, stara je nastavila da radi, a s njom i Čampara.

No, Čampara nije jedini koji obavlja funkciju u izvršnoj i u zakonodavnoj vlasti. Tu su Edita Đapo, federalna mnistrica i državna zastupica SBB-a, Jelka Milićević, federalna ministrica, dopremijerka i federalna zastupnica HDZ-a BiH...

Ipak, Centralna izborna komisija BiH je ovdje nemoćna, stav je Šehića.

- Izborni zakon je jasan, ali s obzirom na to da vlasti u BiH ne poštuju rokove iz Izbornog zakona kada je u pitanju konstituisanje vlasti, sada imamo situacije da su ministri izabrani u zastupnike. S obzirom na to da je sastav vlada uvjetovan i tačnim brojem ministara iz sva tri konstitutivna naroda, donesena je odluka još ranije da mogu obavljati obje funkcije do izbora nove Vlade jer bi se u protivnom blokirao rad vlade – pojasnio je Šehić.

Naglasio je da nemamo novu Vladu FBiH, a za manje od godinu i po su novi Opći izbori, te je bilo predlagano uvođenje zamjenskog mandata. To bi značilo da neko drugi sa liste privremeno bude zastupnik, a ministar ostaje ministar do izbora nove vlade, a nakon toga preuzima zastupničku dužnost.

Izmjene Izbornog zakona BiH u ovom pravcu prošle je godine predložio zastupnik SDP-a Saša Magazinović. One su usvojene u Zastupničkom domu, ali su u aprilu ove godine "pale" na Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.

Protiv su glasali delegati koji dolaze iz HDZ-a BiH i SNSD-a.

Tada je Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH i zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda, kazao da je većina onoga što je Magazinović iznio prihvatljivo, ali su protiv. Dodao je da bi izmjene zakona koje bi eventualno usvojili u drugom čitanju bile primjenjive tek nakon narednih izbora.

Šehić je istakao pak da je uvođenje zamjenskog mandata predlagano i prije četiri godine. Tako da, da je bilo volje, do sad bi ovaj problem bio riješen.

Također, na toj sjednici u aprilu Čović je rekao i da imaju jasnu obavezu da "do kraja šestog mjeseca", prema sporazumu između dvije političke opcije i pet predstavnika međunarodnih institucija, usvoje izmjene i dopune Izbornog zakona "koji bi trebali cjelovito sagledati, od izbora članova Predsjedništva BiH, do predstavnika u klubovima doma naroda".

Time da na izmjenama Izbornog zakona radi Interresorna radna grupa za izmjenu izbornog zakonodavstva "pravdala" se tada i delegatkinja SNSD-a Dušanka Majkić.

VEZANI TEKST - Izmjene Izbornog zakona: Ko želi da kandidat bude nacrtan, ko se ponaša kao da ga se ne tiču presude

Kraj šestog mjeseca je prošao, a Interresorna radna grupa za izmjenu izbornog zakonodavstva BiH tek je malo odmakla od početka svog rada.

- Mnogima nije stalo da se riješi ovo pitanje istovremenog obavljanja izvršne i zakonodavne funkcije. Neprihvatljivo jeste što je ovakvo stanje, ali živimo u državi gdje nemate ni vladavinu prava ni poštivanje Ustava – kazao je Šehić.

Rekao je da su se ove izmjene Izbornog zakona mogle usvojiti ne čekavši sveobuhvatne.

- To je dokaz da se želi zadržati postojeće stanje. CIK je nemoćan dok se ne izmijeni zakon. Ovako je sve po zakonu – dodao je Šehić.