Članom 1. tačka 13. Izbornog zakona BiH predviđeno je da predsjednik stranke, koalicije ili nezavisni kandidat, prilikom prijave za učešće na izborima potpisuje izjavu da će se pridržavati Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini.

Ako se pažljivije analiziraju izjave međunarodnih zvaničnika i stranih ambasada u BiH, u protekle četiri godine mandata najviše za antidejtonska djelovanja je prozivan predsjednik SNSD-a Milorad Dodik, ali i njegovi prvi saradnici Željka Cvijanović, Radovan Višković, zastupnici ove stranke u Narodnoj skupštini RS-a.

Ovoga puta antidejtonskim djelovanjem okarakterizirano je i pismo predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića upućeno međunarodnim zvaničnicima.

Ambasade Sjedinjenih Američkih Država i Velike Britanije u svojim su porukama bile više nego jasne. Izbori u BiH moraju se održati u skladu s postojećim zakonskim odredbama, a svi koji ih pokušaju onemogućiti ili poduzeti postupke koji će destabilizirati državu, zbog toga bi se mogli suočiti s ozbiljnim posljedicama. Reakcije ambasada uslijedile su nakon pisma predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića koji je "upozorio da je odluka CIK-a o raspisivanju izbora protivna vladavini prava i direktna je prijetnja miru i političkoj stabilnosti u Bosni i Hercegovini".

VEZANI TEKST - Čović: Bošnjaci radikalni, međunarodna zajednica šuti, idemo u novu teritorijalnu organizaciju BiH

 

Čović je tim pismom najavio da će stranke okupljene oko njegovog privatnog udruženja Hrvatskog narodnog sabora (HNS) pokrenuti sve pravne procedure i političke korake za novu institucionalnu i teritorijalnu organizaciju BiH na načelima federalizma i konsocijacijske demokratije.

Prvog čovjeka HDZ-a, očekivano, odmah je podržao Dodik, ocijenivši je kao početak postupka uspostave trećeg entiteta dodajući kako nema ništa protiv toga, no samo pod uvjetom da se ni na koji način ne dovodi u pitanje teritorijalna cjelovitost i status Republike Srpske.

Iz američke i britanske ambasade upozorili su kako svi funkcioneri u BiH imaju ustavnu odgovornost garantovati građanima njihovo demokratsko pravo da glasaju na slobodnim i fer izborima. Opstrukcije finansiranja i provedbe izbora kao i "prijetnje daljnjom podjelom BiH" nazvali su antidejtonskim i destabilizirajućim. Naglašeno je i kako je London spreman donijeti sankcije protiv onih koji odluče dovesti u pitanje stabilnost BiH.

Da bi Centralna izborna komisija BiH odbila ovjeru učešća kandidata na predstojećim oktobarskim izborima, potrebno je da visoki predstavnik Christian Schmidt donese, kao vrhovni tumač Dejtonskog sporazuma, a u skladu sa Aneksom 10, mišljenje da neki pojedinac nije ispoštovao izjavu da će se pridržava Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini.

Na temelju tog Schmidtovog mišljenja, CIK prema odredbama člana 6. tačka 7. Izbornog zakona BiH ima mogućnost da tom pojedincu izrekne novčanu kaznu, da ga ukloni sa kandidatske liste ili da poništi ovjeru stranke, koalicije ili liste nezavisnih kandidata.

U svom dosadašnjem političkom djelovanju, i Dodik i Čović, ali i pojedinci iz njihovih stranaka, opominjani su od visokih međunarodnih zvaničnika da prestanu sa antidejtonskim djelovanjem.

Schmidt je jedini u Bosni i Hercegovini koji može, a bez korištenja bonskih ovlasti, da donese mišljenja o političarima koji se ponašaju antidejtonski, a na temelju kojih bi onda CIK odbio ovjeru učešća na izborima.

Izbornim zakonom BiH članovima 1.6, 1.7 i 1.7a te 1.8 su propisani uvjeti ko ne može ni da dođe u situaciju da bude kandidat.