Od početka pandemije koronavirusa u prvom tromjesečju prošle godine ključna riječ u svim predviđanjima na svim poljima je neizvjesnost. Kako u zdravstvu, tako je i u ekonomiji teško reći šta će se dogoditi jer niko ne može predvidjeti kako će se kretati pandemija, piše Bloomberg.

U 2020. godini pandemija je svjetsku ekonomiju bacila na koljena, dok je u 2021. godini zabilježen određen rast, ali uz njega je stigla i inflacija, a još jedan veliki problem je usporavanje dobavnih pravaca zbog čega su police mnogih trgovina ostale prazne.

Još je prerano dati konačnu ocjenu o novom soju korone - omikronu. Kako sada stoje stvari, on je zarazniji od svojih prethodnika, ali moglo bi se pokazati i da je manje smrtonosan. Ako se to pokaže tačnim, svjetska ekonomija bi se mogla vratiti na "normalno" kakva je bila prije pandemije. Lockdowni ili zatvaranja snažno su pogodili ekonomije zbog pada ekonomske aktivnosti. Ako ih ne bude, u 2022. možemo očekivati veću potrošnju i rast. Bloomberg smatra da bi redistribucija potrošnje mogla povećati procjenu rasta s 4,7 posto na 5,1 posto.

Međutim, sve može krenuti i u drugom smjeru. Pojava zaraznijeg i smrtonosnijeg soja sigurno će se negativno odraziti i na svjetsku ekonomiju. Čak i tromjesečni povratak na najteže mjere, smjer u kojem je već krenula Velika Britanija, moglo bi globalni rast u 2022. godini spustiti na 4,2 posto.

U tom bi scenariju potražnja bila slabija, a problemi s ponudom bi se nastavili, dok bi radnici i dalje bili bez posla, a nastavio bi se i haos u dostavi proizvoda. Ovog mjeseca kineski grad Ningbo, u kojem se nalazi jedna od najvećih svjetskih luka, bio je u lockdownu, što nije dobar pokazatelj za 2022. godinu.