Pitanje koje se postavlja posljednjih dana jeste da li su se poplave mogle spriječiti ili umanjiti i na koji način se to moglo riješiti.

Dalila Jabučar, direktorica Instituta za hidrotehniku Sarajevo (HEIS), koja je glavni istraživač u oblasti hidrauličkog inženjerstva s više od 25 godina iskustva, a čija specijalnost uključuje između ostalog i upravljanje rizikom od poplava, za Faktor je dala odgovor na ovu aktuelnu temu.

VEZANI TEKST - Besana noć stanovnika Ilidže: Šteta je ogromna, nema struje, mnogi nemaju grijanja i vode

- Slične poplave smo imali 2014. godine, a dešavale su se i prije toga i to je nešto što možemo očekivati da se ponovo desi. Agencija za vodno područje rijeke Save je započela radove na regulaciji rijeke Bosne i radovi su finansirani kroz IPA fondove. Na taj način je riješen problem izlijevanja rijeke Bosne. Međutim, kada su poplave, zaobalne vode ne mogu drenirati prema koritu i okolno područje ostaje poplavljeno sve dok se nivoi u vodotoku ne smanje. Jedna od opcija je napraviti sistem za prikupljanje i odvodnju zaobalnih voda, a onda putem pumpnih stanica vodu prepumpati u rijeku. Trenutno jedino preostaje da se čeka snižavanje vodostaja u rijeci Bosni. Odvodnja zaobalnih voda traži vrijeme i ne može se uraditi odmah. Potrebno je uraditi projekat sa svim potrebnim analizama, tek zatim ide izgradnja, i to je nešto što može biti skupo i ne mogu licitirati sa ciframa – pojašnjava za Faktor Jabučar.

Direktorica Instituta za hidrotehniku Sarajevo ističe da su dodatni i veliki problem smeće i divlje deponije na obalama.

- Nekako ispod radara prošla je informacija da su na HE Grabovica tone smeća zaustavljene na brani. To smeće mi bacamo. Kada prođe poplava, vidjet ćete bilo kojom dolinom rijeka kako stoje najlon kese na drveću kao podsjetnik na poplavu. To sve smanjuje kapacitet korita da prihvati velike vode. Problem je i nelegalna gradnja u koridorima vodotoka jer je to prostor koji treba biti slobodan da primi poplavne vode. Ako tu smanjimo zapreminu, voda će se izliti na okolno područje i uzrokovati štetu. U vezi sa smećem, vidjeli ste da je u Starom Gradu alarmantno bilo na Bistričkom potoku. Krenulo je prelijevanje na okolni prostor zbog toga što se na zaštitnoj rešetki ulazne građevine nakupilo smeće i voda nije mogla ući u podzemlje u kanal. U Sarajevu su zato potencijalna prijetnja i bujice kao što su Ramića potok, Koševski potok... Dodatan problem je što smo mi u vrhu sliva tako da je vrijeme za pravovremenu reakciju kratko i potrebna je brza reakcija – nastavlja ekspert u oblasti hidrauličkog inženjerstva.

Dalila Jabučar

Dodaje da se mora puno raditi na prevenciji i ranom upozorenju.

- Da bismo pravovremeno reagovali, imamo malo vremena. Da podsjetim da je 2012. godine izrađen Operativni plan odbrane od poplava za Kanton Sarajevo. Tamo stoji da kada su padavine više od 40 milimetara u jednom danu, mora se krenuti u akciju upozorenja. Mi smo sada imali više od 100 milimetara. U sklopu operativnog plana smo identificirali sva područja koja su potencijalno rizična po pitanju plavljenja. Onda je Kanton Sarajevo počeo raditi na rješavanju pojedinih problema, međutim, sve je to malo i svodi se na čišćenje i održavanje korita. Ono što je ključna stvar je spremnost za brzo reagovanje i redovno održavanje korita. Željeznica i Miljacka su bujice. One za vrlo kratko vrijeme narastu i zato što su bujice nose sa sobom jako puno nanosa i smeća koje usput bacimo. Ja bih sada, da mogu da odlučujem, išla od kuće do kuće i popisala do kog je nivoa voda bila. Ovo je važan podatak koji može pomoći u pripremi planova brze reakcije, kao i mjera koje mogu smanjiti buduće štete jer kada se kaže da se ovakve poplave dese jednom u 100 godina, to nije istina. To je poplava koja se 100 posto javi barem jednom u 100 godina, ali vjerovatnoća je 50 posto da se može javiti dva puta u 100 godina. I to ne znači u prvoj i 50 godini, nego može biti u prvoj i drugoj godini. Niko ne garantuje da se ne može desiti iduće godine – upozorava Jabučar.

Dalje pojašnjavajući, Direktorica Instituta za hidrotehniku Sarajevo osvrnula se i na hidrocentrale na Željeznici.

- Bilo kakva intervencija u koritu lokalno djeluje. Ta mala hidroelektrana o kojoj se mnogo govorilo nije uzrokovala poplavu dolje nizvodno, ona je mogla uzrokovati poplavu uzvodno. Ne govorim u prilog izgradnje malih hidroelektrana, ali čim suzite korito, ako niste proveli odgovarajuće hidrauličke proračune, svašta se tu može desiti. Svaki most stvara uspor i diže nivo vode uzvodno i onda se to plavi. Most spasa koji povezuje Sokolović Koloniju i Butmir nekoliko puta je popravljan i povećan mu je kapacitet. Most i dalje plavi jer nema kapaciteta ispod mosta da prođe ovako veliki protok. Zato most postaje prepreka i stvara usko grlo u koritu i onda se plavi uzvodno područje. Na osnovu snimaka poplave, mislim da je Željeznica u petak bila oko 350 m3/s, a regulirano korito na području Ilidže može maksimalno primiti 400 m3/s. – kaže Jabučar.