open-navfaktor-logo
search
Kontroverzni i osuđeni
Dodikov omiljeni policajac: Goran Zubac ponovo želi da bude direktor SIPA-e
U julu 2015. godine, Goran Zubac nije dozvolio da SIPA osigurava dženazu u Potočarima niti je pristao da pomogne u bilo kojem segmentu, a što je od njih zatražila Direkcija za koordinaciju policijskih tijela
21.08.2019. u 18:05
get url
text

Nezavisni odbor Parlamentarne skupštine BiH prije mjesec dana donio je Odluku o raspisivanju konkursa za imenovanje direktora Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA). Aktuelnom rukovodstvu mandat ističe 5. novembra.

Međutim, konkurs ni do danas nije zvanično raspisan. Čeka se rasplet situacije u Vijeću ministara BiH, koje imenuje direktora na prijedlog ministra sigurnosti BiH s liste kandidata koju dostavi Nezavisni odbor.

Aktuelni direktor SIPA-e Perica Stanić, najavio je da bi se mogao ponovo kandidirati za drugi mandat, ali i on čeka da vidi da li će u državnu vlast ući SNSD ili će ostati SDS čiji je kandidat i bio.  

Stanić je prije 2015. godine, kada je izabran prvi put, bio osim stranački i lični favorit ministra sigurnosti BiH Dragana Mektića, sa kojim ga vežu prijateljsko- kumske veze. I Stanić i Mektić su iz Prnjavora.

Osim Stanića, u direktorsku fotelju u SIPA-i rado bi sjeli Relja Kovač, Ranko Vuković i Siniša Kostrešević.  

Vuković je zamjenik direktora Direkcije za koordinaciju policijskih tijela BiH, Kovač šef Operativnog štaba DKPT-a, a Kostrešević, biv­ši na­čel­nik Upra­ve kri­mi­na­li­stič­ke po­li­ci­je Re­pu­bli­ke Srp­ske . I oni kao i Stanić važe za kadrove SDS-a.

Ipak, konce bi u ovoj SDS-ovoj policijskoj kadrovskoj kombinatorici mogao pomrsiti lider SNSD-a Milorad Dodik, ukoliko njegova stranka bude u novom sazivu Vijeća ministara BiH.

Dodikov favorit je ni manje ni više, nego provjereni i na djelu dokazani Goran Zubac, nekadašnji direktor SIPA-e, koji je na tu poziciju prvi put imenovan 2012. godine.  

Zubac je možda jedan od najkontroverznijih policajaca koji se ikada nalazio u sigurnosnim strukturama države BiH.

Sud BiH ga je u martu 2015. godine proglasio krivim za nesavjestan rad u službi, i osuđen je na uvjetnu kaznu zatvora od godinu dana, sa rokom od dvije godine. On se 7. februara 2014. godine tokom protesta oglušio na pozive DKPT- da pošalje SIPA-inu specijalnu jedinicu da zaštiti zgradu Predsjedništva BiH od paljenja i uništavanja.

Pet mjeseci Zubca su potom "u životu" držali njegovi saradnici, na prvom mjestu Žika Krunić, tadašnji predsjednik Nezavisnog odbora Parlamentarne skupštine BiH, koji je, između ostalog, nadležan i za postavljanje i smjenu čelnih ljudi SIPA-e.

Vijeće ministara BiH je u augustu 2015. godine na vanrednoj sjednici, napokon razriješilo osuđenog Zubca s mjesta direktora SIPA-e.

Bez obzira što je bio krivično gonjen i osuđen ( uvjet istekao u martu 2017.), kako Faktor nezvanično saznaje, Zubac ovih dana  intenzivno prikuplja potrebnu dokumentaciju, kako bi bio spreman da po raspisivanju konkursa i na znak svog političkog nalogodavca Milorada Dodika, prijavi se za novi direktorski mandat u SIPA-i.

Njegova ratna prošlost sumnjiva je isto koliko i postratni rad, prvo u entitetskim policijskim strukturama, a potom i u SIPA-i.

Omiljeni "specijalac" Gorana Zubca bio je Jovica Mirosavljević zvani Chetniks, protiv kojeg je bivši direktor SIPA-e Mirko Lujić pokrenuo istragu zbog objavljivanja slika kojima je javno podržao Ravnogorski četnički pokret.

Za kaznu Lujić je Chetniksa poslao u Banja Luku, no Zubac ga je odmah po preuzimanju direktorske funkcije vratio u Jedinicu za specijalnu podršku SIPA-e i to na mjesto komandanta, koje je "zaradio" jer se iskazao u akciji hapšenja bivšeg predsjednika FbiH Živka Budimira. Chetniks je Zubcu navodno pomagao u "akcijama" portjerivanja Bošnjaka iz ove policijske državne agencije. SIPA-u je napustio dolaskom Perice Stanića.

U julu 2015. godine, Goran Zubac nije dozvolio da SIPA osigurava dženazu u Potočarima niti je pristao da pomogne u bilo kojem segmentu, a što je od njih zatražila Direkcija za koordinaciju policijskih tijela. U vrijeme dok je bio direktor, "specijalci" na čelu sa Chetniksom redovno su snimali i objavljivali spektakularna hapšenja Bošnjaka i Hrvata ( Živka Budimira, Šemsudina Mehmedovića, Jerka Ivankovića Lijanovića, Kemala Čauševića i mnogih drugih) o čemu svjedoče brojni snimci koji se i danas mogu naći na internetu, dok su na desetine Srba uhapšenih za ratne zločine, hapšeni u tajnosti, i bez kamera privođeni u SIPA-u na sporedne ulaze. Ovu praksu ukinuo je Đuro Knežević, koji je nakon smjene Zubca obavljao dužnost v.d. direktora. 

Zubac je podsjećanja radi, 19. jula 2013. godine naredio hapšenje državnog zastupnika Šemsudina Mehmedovića, da bi se kasnije ispostavilo da Tužilaštvo BiH uopće nije izdalo naloge niti za hapšenja, niti za pretrese. Umjesto 24-satnog zadržavanja u pritvoru, Mehmedović je pušten u večernjim satima, jer nije bilo nikakvog osnova za zadržavanje.  

Indikativno je da je Mehmedović, u to vrijeme zamjenik šefa Kluba zastupnika SDA u Parlamentu BiH, na dan hapšenja trebao dati izjavu u Tužilaštvu BiH, na osnove krivične prijave koju je podnio protiv Zubca, tvrdeći da je Zubac 1992. godine na Ilidži ubio jednog Bošnjaka ''isprobavajući pištolj kojeg mu je dao jedan oficir JNA''. Umjesto da bude saslušan po tom osnovu, uhapsili su ga specijalci SIPA-e zbog navodnog ratnog zločina nad Srbima u Tešnju.

Osim ove Mehmedovićeve prijave, Kantonalnom tužilaštvu u Sarajevu podnesena je krivična prijava protiv Zubca i zbog sumnje da je početkom juna 1992. godine počinio ratni zločin nad bošnjačkim stanovnicima u Ahatovićima, ali ta optužba nikada nije dobila sudski epilog.

Zubac je krajem juna 1992. samoinicijativno prešao u Specijalnu jedinicu MUP-a Ilidža.

Načelnik tadašnje Srpske stanice javne bezbjednosti Ilidža i njegov dugogodišnji policijski pokrovitelj Tomo Kovač potom ga šalje u najvažnije vojno-policijske operacije na području te sarajevske općine.

Zubac se posebno dokazao u dvije bitke, vođene početkom augusta 1992., nakon čega mu načelnik Kovač daje nadimak Osa, koji je dobio po  korištenju protuoklopnog bacača granata.

Nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma 1995. godine Zubac se sklonio u Trebinje, gdje je nastavio rad u entitetskim policijskim strukturama.  

2024 faktor. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje bez dozvole izdavača.